Isprika zbog naslova svima koji čitaju više od 52 knjige godišnje – oni očito mogu postići isto što i ja na način da čitaju manje. Svi ostali će se vjerojatno iznenaditi kad doznaju da čitati 52 knjige godišnje nije uopće teško, čak i uz zahtjevan posao, obitelj i druge obveze. Ključ je u nekoliko jednostavnih navika i jednom malom odricanju.
1. Vodite dnevnik čitanja
Dobro je bilježiti što ste tijekom godine pročitali. Ne preporučam da to radite ručno – otvorite korisnički račun na nekom od servisa kao što je Goodreads. Ne samo što tamo možete bilježiti, ocjenjivati i komentirati pročitano, nego će vam servis na osnovi do sada pročitanih knjiga preporučiti još naslova. Nikad se više nećete pitati što bi mogli slijedeće pročitati.
2. Čitajte raznovrsne knjige
Razumijem, netko voli ljubiće, neko švedske krimiće, jasno mi je da većina ljudi u knjigama traži malo odmora od svakodnevice (moj osobni otrov je jeftini SF). Ali širenje raspona knjiga koje čitate će vas otvoriti za nove ideje i motivirati vas da čitate više. Moj trik je da u rotaciji imam nekoliko različitih knjiga, neki jednostavan i zabavan žanrovski roman, neku zahtjevniju suvremenu literaturu ili klasik i neku publicistiku. Na taj način kad imam vremena mogu čitati nešto što mi je u skladu s trenutnim raspoloženjem.
3. Nađite svoje termine za čitanje
Koji su povoljni trenuci? Za mene je to pola sata do sat prije spavanja svake večeri i nešto duži blokovi vikendom poslijepodne ili predvečer. Radnim danom preko dana ne stižem čitati. Obično mi se termini za čitanje knjiga poklapaju s određenim raspoloženjima – preko tjedna radije čitam o ekonomiji, antropologiji, povijesti, dok vikendom uživam u trash romanima ili književnim klasicima.
4. Nečega se morate i odreći
Moja osobna žrtva je gledanje televizije – uopće ne gledam večernji TV program. Kad sam gotov s dnevnim zadacima, selim se u krevet i čitam. Otud onih pola sata do sat prije spavanja – ne iscrpljujem se do kraja pred televizorom, kao što sam to ranije godinama radio.
5. Nabavite elektronički čitač
Ako čitate na stranim jezicima, elektronički čitač poput Kindlea je najbolja stvar koju si možete priuštiti. Ne brinite, zaslon ne blješti, e-ink tehnologija mu omogućava da izgleda poput stranice papira, pogotovo na novim modelima kao što je Paperwhite. O bežičnom sinkorniziranju, golemim online knjižnicama punima besplatnih knjiga i drugim divotama da i ne govorimo. U posljednje vrijeme su se pojavile i domaće e-knjižare, ali, koliko znam, koriste Adobe DRM za zagorčavanje života korisnicima pa vidite koliko vam se to isplati.
Sva ova pravila vrijede, naravno, ako zaista volite i želite čitati. Kako sam ja uvijek bio poznat kao ono čudno dijete koje za rođendan traži da mu se daruju knjige, vaši rezultati mogu se razlikovati od mojih. Ali što sam mogao, da znate kakve su bile igračke u Jugoslaviji, i vi biste radije dobili knjigu.