Kreativci imaju svoje tajne navike, a najvažnija je da znaju kad odustati

Nema jednog trika kojim se može postati kreativan, ali dobro je znati da je kreativnost vještina koja se može usavršavati.
To znači da možete postati kreativni ako u to uložite vrijeme i trud. Ipak, želite li razviti novu vještinu, dobro je ugledati se u ljude koji već imaju sposobnosti kojima težite, i pratiti njihov primjer.

Doktor psihologije Art Markman proučavao je 10 godina kreativne ljude. Primjetio je da kreativni individualci pronalaze nove načine za rješavanje problema. Evo koje navike proizlaze iz njihova truda:
(Preuzeto s Fastcompany)

1. Proučavaju detalje

Mnogi ljudi boje se da će njihova kreativnost biti umanjena jer već previše znaju. Boje se da će ih znanje vezati za rutine.
Kreativni ljudi kopaju po svim detaljima problema kojeg nastoje rješiti. Kad je Fiona Fairhust sa svojim dizajnerskim timom u Speedu pokušala stvoriti kupaća odjela u kojima bi plivači bili brži, proučavala je svaki način da smanji silu otpora.

Njihov konačni dizajn vukao je inspiraciju iz mnogo izvora, proizašao je iz promatranja strukture kože morskog psa, a koristio je rastezljive materijale koji su smanjivali vibraciju mišića.
Slična priča je švicarskim inženjerom Georgeom de Maestralom, koji je primjetio da se na njegovog psa lijepe čičci.

Odlučio je čičke pogledati kroz mikroskop i zaključio da se oni tako jako lijepe na pseće krzno zbog malih kukica koje imaju na sjemenki. Potaknut tom idejom, naručio je od proizvođača odjeće sintetski čičak i pseću dlaku, i izmislio je Velcro.

2. Imaju disciplinirane rutine

Standardna predodžba o kreativnim genijima je da oni stvaraju u kratkim periodima inspiracije, ali se većinu vremena ponašaju samodestruktivno. Ali većina najkreativnijih ljudi puno je discipliniranija. Odnose se prema svojoj kreativnosti kao prema poslu i na njoj stalno rade.

Klasičan primjer za to je Stephen King. On piše svako jutro, i kaže da su rutine za kreativnost jednako bitne kao rutine za spavanje. Rekao je:”Nemojte čekati muzu. Morate puno raditi prije nego li se ona pojavi.”

3. Shvaćaju da je svako znanje bitno

Kao profesoru psihologije, Markmanu je mrsko kad studenti pitaju: “Hoće li to biti u ispitu?”. Na njega uvijek odgovori sa: “Da, ali možda ne u mom ispitu.” To je zato što nikad ne znaš što će ti biti izvor inspiracije. Priče o kreativnim idejama fascinantne su za pročitati, ali jasne su tek u retrospektivi.

Primjerice, James Dyson je došao do izuma usisavača bez vrećice zbog svog znanja o industrijskim ciklonskim odvajačima, kojima se pročiščava zrak u pilanama.

Nije radio u pilani, nego je iz znatiželje proučavao pilane, što ga je dovelo do nenadanog otkrića koje je postalo osnova za njegov multimilijunski posao.

Ključ kreativnosti je traganje za znanjem bez obzira mislimo li da će nam biti korisno u budućnosti.

Prečesto ljudi pretpostave da mogu dobro prosuditi što trebaju znati a što ne. Dok, s druge strane kreativni ljudi povećavaju svoju bazu znanja kako bi bili spremni na prilike koje će doći.

4. Čekaju na pravo vrijeme

Uistinu uspješni kreativni pothvati su proizvodi koji se uklapaju u vrijeme u kojem su nastali. To znači da kreativni individualci moraju osim tehnološkog aspekta svoje vještine razumjeti i vremenski kontekst u kojem stvaraju.

Uzmimo za primjer Milesa Davisa koji je počeo svirati u eri bebopa. Bebop je glazbeni stil kojeg možemo okarakterizirati kao bujicu tehnički precizno odsviranih nota, uz pratnju akorda koji se brzo izmjenjuju.

Počeo se zvukom lagano odmicati od ovog stila već na snimkama iz 1940-ih, ali morao je pričekati tek drugu polovicu 1950-ih da svijet bude spreman za njegov novi zvuk modalnog jazza na kultnim albumima “Birth Of The Cool” i “Kind of Blue” koji su imali ogroman utjecaj na slušatelje i druge glazbenike.

Pri kraju 1960-ih, Davis je bio ponovo spreman reagirati protiv prevladavajuće struje i snimio je fuzijski album “Bitches Brew”. Ključ uspjeha ovih albuma je bilo razumijevanje konteksta vremena u kojem su snimani i slušani.

Na polju tehnologije, Steve Jobs bio je majstor razumijevanja uloge sustava u kojem se proizvod koristi. Appleov iPod nije bi prvi mp3 player na tržištu. Jobs je puno razmišljao o korisniku i situacijama u kojima bi se iPod koristio. Pažnja koju je posvetio kontekstu u kojem je uređaj nastajao pomogla mu je da razvije iTunes, softver koji je učinio iPod pravim plug-and-play uređajem

5. Znaju kada odustati

Promatrajući priče o kreativnim ljudima, lako se zavesti idejom o njihovoj ustrajanosti. James Dyson ne samo da je ideju dobio iz dalekih izvora, nego su mu trebale i godine da razvije prototip prvi Dyson usisavač.

Ipak nije ispravno zaključiti da kreativni ljudi ostaju pri svakoj ideji ne bi li je na kraju prozreli. U ekonomiji postoji pojam potopljenih troškova (sunk costs). Potopljeni troškovi su vrijeme,energija, i novac koji su već uloženi u projekt.
Ne smije se dopustiti da ti troškovi negativno diktiraju naše odluke. Samo zato jer smo utrošili vrijeme i novac u određeni projekt, ne mora značiti da je to uloženo vrijeme uzalud potrošeno ako od projekta odustanemo. Trebali bi napraviti dobru evaluaciju projekta i njegovih šansi za uspjeh uz kontinuirani rad, neovisno o tome koliko smo u projekt dosad uložili.

Richard Nibsett je sa svojim kolegama proučavao uspješne kreativne osobe (kao što su primjerice akademici na čelu vlastite katedre). Najuspješniji individualci bili su oni koji su od projekta koji ne uspijeva odustali, unatoč velikom trudu kojeg su u te projekte uložili.

Kreativni uspjeh znači znati kada baciti ručnik i krenuti na nešto drugo.