Pomaže li glazba boljem obavljanju posla? Evo što kaže znanost

Svi znamo da glasna elektronska glazba u teretanama pomaže ljudima da više treniraju. Kao i da ambijentalna glazba opušta pri masaži. Ali što je sa slušanjem glazbe na poslu? Može li ona uistinu pomoći?

Vjerojatno ste se na radnom mjestu našli u situaciji gdje jedna osoba želi slušati glazbu, a druga je moli da je ugasi jer joj odvlači pažnju. Zbog različitih ukusa teško je izabrati glazbu koja bi odgovarala svima i koja bi motivirala sve ljude da budu produktivniji, pa je bolje koristiti slušalice. Određena istraživanja su pokazala da glazba u nekim situacijama može uvelike povećati učinkovitost i preciznost na poslu.

Mozartov efekt

Iako je krajem 20. stoljeća bilo puno govora o tome kako slušanje Mozartove glazbe može povećati opću inteligenciju, te pretpostavke nikad nisu bile potvrđene. Potvrđeno je bilo da ljudi dok slušaju Mozarta bolje rješavaju testove prostornog snalaženja, kao i da pomaže u smanjivanju epileptičnih napadaja.

Ako radite nešto što vam je poznato, glazba će vam pomoći

Za manje zahtjevne zadatke, kao što su odgovaranje na e mail, unošenje podataka u tablicu, slušanje glazbe (a posebice one koja nam se sviđa) ubrzava naš rad, prema sciencedailyu. Posebice je važan utjecaj glazbe na naše raspoloženje; ako je riječ o pozitivnoj glazbi (u duru) koja nam je još i draga od prije, djelovat će poticajno na kreativnost i produktivnost. Ako je slušate na poslu, glazba ne bi trebala biti glasna, ali ni pretiha.
Studija iz američkih liječničkih novina pokazala je da čak i kirurzi obavljaju operacije i laboratorijski posao učinkovitije kad slušaju glazbu (pogotovo onu koju znaju i vole).
Programerima je također pomogla, prema ovoj studiji.

Za učenje novih stvari slušanje glazbe nije dobro

Istraživanje iz 2010. na ljudima između 18 i 30 godina je pokazalo da kad je riječ o upijanju i zadržavanju novih informacija, bilo kakva distrakcija smeta.

Glazba nije iznimka, jer zahtjeva puno pažnje čak i kad je suptilna. Pokušamo li čitati neki zahtjevan tekst koji nije vezan za našu struku, slušanje glazbe će učiniti taj kompliciran zadatak još težim.

Glazba koja ima tekst nas posebno ometa pri zadacima koji uključuju korištenje jezika, kao što su pisanje ili čitanje.

Koji žanr slušati u pojedinom trenutku?

Studija Mindlab Internationala je na malom uzorku od 26 ljudi provela petodnevno testiranje koje je provjeravalo razne sposobnosti; provjeru pravopisa, rješavanje jednadžbi, matematički problemi s riječima, unos podataka i apstraktno rezoniranje. Testirali su 4 žanra glazbe i dobili sljedeće rezultate:

Klasična glazba
Dobra je za zadatke koje uključuju brojeve i traže usmjerenost na detalje. Sudionici su rješavali matematičke zadatke 12 posto bolje kad su slušali klasiku, nego u tišini.

Pop glazba
Sudionici koji su trebali unositi podatke imali su 58 posto bolje rezultate nego kad nisu slušali ništa. Također su dobro provjeravali pravopis i posao su obavljali (uz plesnu glazbu) najbrže.

Ambijentalna glazba
Bili su najbolji u rješavanju jednadžbi.

Plesna glazba
Ispala je najbolja za opću preciznost u poslu i najbrži učinak. Sudionici su bili dobri u provjeravanju pravopisa, u rješavanju jednadžbi i zadataka s riječima, i brže su riješili zadatke apstraktnog mišljenja.

(Ovu studiju Mindlab Internationala naručila je glazbena kompanija MusicWorks koja se bavi licenciranjem glazbe, pa rezultate treba uzeti sa zrnom soli)

Dakle, može li vam glazba pomoći u poslu?
Može, ali slušajte glazbu koju volite i znate, u situacijama kad su pred vama rutinski zadaci, i to sve sa slušalicama na ušima.