Infekcije ruše rezultate mjerenja kvocijenta inteligencije, pokazala je nova danska studija. Najveća takva studija do sada pokazala je jasnu korelaciju između razine infekcije i oslabljenih kognitivnih sposobnosti. Studija sveučilišta u Aarhusu obuhvatila je 190 tisuća Danaca rođenih između 1974. i 1994., kojima je IQ izmjeren u razdoblju od 2006. do 2012. Oko 35 posto ispitanika bilo je hospitalizirano zbog infekcije prije testiranja inteligencije.
Michael Erikson Benrós ize Centra za mentalno zdravlje Sveučilišta u Kopenhagenu, koji je sudjelovao u istraživanju, izjavio je za Science Daily: “Naše istraživanje pokazalo je korelaciju između hospitalizacije zbog infekcije i smanjenih kognitivnih sposobnosti, uz pad rezultata na IQ testu za 1,76 bodova u odnosu na prosjek. Ljudi koji su imali pet ili više bolničkih liječenja zbog infekcija, imali su IQ za 9,44 bodova niži od prosjeka. Studija je pokazala da postoji jasan odnos između broja preboljenih infekcija i rezultata na IQ testu, štoviše, učinak na kognitivne sposobnosti bio je jači kod onih koji su infekciju preboljeli nedavno te onih koji su imali jače infekcije. Najveći učinak imale su infekcije mozga, ali i druge infekcije koje su zahtjevale hospitalizaciju utjecale su na rezultat. Čini se da imunološki sustav može utjecati na mozak i dugi niz godina nakon što je infekcija izliječena.”
Istraživači tvrde da infekcija može utjecati na mozak izravno, ali i putem periferalne upale, koja neizravno utječe na mentalne kapacitete. Napominju i da su infekcije do sada već povezivane s bolestima poput shizofrenije i depresije, kao i da dodatno oštećuju kognitivne sposobnosti osoba koje pate od demencije. Ovo je prva studija koja dokazuje da utječu i na inače zdrave osobe.
Raniji pokusi na životinjama dokazali su da štetan utjecaj na mozak ima reakcija imunološkog sustava na infekciju. Eriksen Benrós uvjeren je da isto vrijedi i za ljude.
Znanstvenici se nadaju da bi njihovo otkriće moglo potaknuti nova istraživanja o ulozi imunološkog sustava na razvoj psihijatrijskih oboljenja, kao i na to postoji li veza između genetske sklonosti infekcijama i poremećenih kognitivnih sposobnosti pojedinih pacijenata. Istraživači su u studiji isključili statističke učinke društvenog statusa, roditelja i obrazovanja. Međutim, nisu mogli isključiti moguće učinke okoliša i nasljedne faktore koji su možda vezani uz podložnost infekcijama.
