SHARE

Arhitektura je jedina umjetnička forma koju ne možete ignorirati. Stalno smo okruženi zidovima, bilo da je riječ o unutarnjim (sobe) ili vanjskim (fasade). Možemo li iskoristiti arhitekturu kako bi bili uspješniji?

1952. godine dječja paraliza je ubila u Americi više djece nego bilo koja druga prenosiva bolest. Gotovo 58.000 ljudi bilo je zaraženo te godine. Stanje je bilo alarmantno, prijetila je opasnost od epidemije, a cjepiva nije bilo.

U malom laboratoriju na Sveučilištu u Pittsburghu, mladi istraživač Jonas Salk naporno je tražio lijek. Dennis Denenberg je napisao: “Salk je radio šesnaest sati dnevno, sedam dana tjedno, i tako godinama.”

Unatoč svom trudu, Salk je zapeo. Njegova potraga za cjepivom protiv dječje paralize svaki put je završavala neuspjehom. Odlučio je da treba uzeti pauzu. Izašao je iz laboratorija i povukao se u brda u centru Italije gdje je odsjeo u samostanu sagrađenom u 13. stoljeću– bazilici sv. Frane Asiškog.

Bazilika
Bazilika Sv. Frane u Assisiju (Flickr / flickr.com/photos/16329417@N05/)

Bazilika je bila posve drukčija od njegovog laboratorija. Arhitektura je bila predivna – kombinacija romaničkog i gotičkog stila. Bijela opeka čini fasadu, a na desetke polukružnih lukova krasi trg između građevina. Unutar crkve, zidovi su pokriveni predivnim freskama iz 14. i 15. stoljeća (majstora Cimabue, Giotta, Bonia, Cavallinia) i sunčeva svjetlost je dolazila kroz visoke prozore i rozetu ukrašenu vitrajima.

U toj je bazilici Jonas Salk došao do revolucionarnog otkrića koje ga je dovelo do otkrića cjepiva za dječju paralizu. Godinama kasnije, rekao je:

“Duhovnost arhitekture bila je toliko nadahnjujuća da sam mogao intuitivno razmišljati puno više nego ikad prije. Pod utjecajem tog povijesnog mjesta intuitivno sam napisao istraživanje koje je rezultiralo otkriću cjepiva za dječju paralizu. Vratio sam se u laboratorij u Pittsburghu da potvrdim koncepte, i ispali su točni.”

Otkriće do kojeg je Salk došao u talijanskoj bazilici, utjecalo je na milijune života. Dječja paraliza iskorijenjena je gotovo iz svih zemalja u svijetu (doduše, možda se vrati u Hrvatsku budući da velik broj ljudi ne želi cijepiti djecu). 2012. godine u svijetu je bilo zabilježeno samo 223 slučaja.

Je li inspiracija Salku slučajno došla dok je bio u bazilici? Ili je bio u pravu kad je rekao da je okruženje imalo utjecaj na njegovo razmišljanje?

Što znanost kaže; koja je veza između našeg okruženja i naših misli i djela? Kako možemo iskoristiti te informacije da poboljšamo život?

Moć arhitekture i mozak

Istraživači su otkrili mnoge načine na koje zgrade u kojima živimo, radimo, kraj kojih se vozimo, imaju utjecaj na naše ponašanje i djela. Način na koji reagiramo često ovisi o sredini u kojoj se nalazimo.

Primjerice već je dugo poznata činjenica da škole su s boljim osvjetljenjem bolje okruženje za učenje i da učenici takvih škola imaju bolje rezultate na testovima (prirodno osvjetljenje i prozračnost stimuliraju produktivnost i na radnom mjestu).

Osim toga, zgrade koje sadržavaju prirodne elemente umanjuju stres i smiruju nas (Primjerice stablo u trgovačkom centru ili vrt u predvorju).Visoki stropovi i prostrane sobe pomažu kreativnom mišljenju.

Dakle, što trebate napraviti?

Promijenite okruženje, i promijenit ćete ponašanje

Google
Sjedište Googlea u Mountain Viewu, CA (Flickr / flickr.com/photos/romanboed/)

Istraživanja su pokazala da su vaše navike – bilo dobre ili loše – povezane s nekim tipom okidača ili znaka. Nedavne studije su pokazale da ti znakovi dolaze iz vašeg okruženja.

To je važno znati, jer većina nas živi godinama u istom prostoru, ide na isti posao i jede u istoj sobi svaki dan. A to znači da ste stalno okruženi istim okidačima i znakovima.

Budući da vaše okruženje utječe na vaše ponašanje, a stalno radite, živite i prolazite kroz ista mjesta, ne čudi da je teško graditi nove navike. (Istraživanja ovo podupiru. Studije kažu da je lakše promijeniti ponašanje i razviti nove navike kad promijenimo okruženje.)

Ako ste u kreativnoj blokadi, možda vam odlazak na otvoreno ili preseljenje u sobu s prirodnim osvjetljenjem i svježim zrakom pomogne riješiti problem (Jonasu Salku je pomoglo).

S druge strane, trebate li se fokusirati i izvršiti poznate zadatke, prema istraživanjima je bolje raditi u manjim, skučenijim sobama s nižim stropom (pazite svakako da ne bude klaustrofobično).

Najbitnije je znati da je samo preseljenje u novi prostor – bilo da je riječ o drugoj sobi ili skroz drugoj državi – promijenit ćete znakove oko vas i s time misli i ponašanje.

Novo okruženje doslovno vodi do novih ideja.

Kako iskoristiti ove informacije

U budućnosti će arhitekti i dizajneri vjerojatno projektirati bolnice u kojima pacijenti brže ozdravljaju, škole u kojima učenici bolje uče, i domove u kojima ljudi žive sretnije.

Vi možete promjene donijeti odmah. Ne morate biti žrtva vašeg okruženja. Pratite ova dva jednostavna koraka za promjenu okruženja, uz pomoć kojih ćete lakše razbiti ružne navike a zadržati dobre:

1. Kako bi zadržali dobre navike, umanjite broj koraka potrebnih za izvođenje određenog ponašanja.

2. Za razbijanje loših navika, povećajte broj koraka potrebnih za izvođenje određenog ponašanja.

Evo nekoliko primjera:

Želite li manje vremena provoditi pred televizorom? Iskopčajte ga i stavite ga u ormar. Ako uistinu želite pogledati vašu omiljenu seriju ili film, izvadite ga iz ormara i ponovo uključite.

Želite li piti više vode? Napunite nekoliko boca vodom i rasporedite ih po kući tako da vam budu uvijek nadohvat ruke.

Želite pokrenuti biznis? Unajmite prostor gdje ste okruženi drugim vlasnicima tvrtki.

Želite bolje učiti? Otiđite u knjižnicu gdje svi oko vas čitaju.

To su samo neki primjeri, ali bit je da promjenom okruženja lakše možete promijeniti ponašanje. Profesor na Sveučilištu Stanford BJ Fogg ovu tehniku naziva “dizajniranjem za lijenost”, što znači da trebate promijeniti vaše okruženje tako da je vaša “lijena” odluka bolja.

Ako okruženje dizajnirate tako da potičete pozitivna ponašanja a izbjegavate loša,, puno ćete se lakše držati promjena dugoročno. Vaša su djela često odraz vašeg okruženja. Želite li promijeniti ponašanje, promijenite znakove koji vas okružuju.

(preuzeto s Lifehack)

2 KOMENTARI

Comments are closed.