Ako ste produktivniji, hoćete li ujedno biti i sretniji? Prema znanstvenim istraživanjima, definitivno hoćete. Ako ste na poslu produktivniji i imate zdrave društvene i osobne veze, sreća vam eksponencijalno raste. Blog Lifehack izlistao je 7 provjerenih recepta za sreću:
1. Na stres gledajte kao na izazov
Umjesto da u razdobljima nevolje i stresa skraćujete svoju to-do listu, vi na to gledate kao na izazov. Ovo savjetuje Shawn Archor u svojoj knjizi “Prednost sreće”. Citira istraživanja koja pokazuju da ljudi koji promjene svoje poglede na stres pokazuju 23% manje simptoma vezanih za stres, kao što su bolovi u leđima, iscrpljenost i glavobolje. Sljedeći put kad budete organizirali večeru kod kuće ili planirali putovanje, napravite to samo zbog prilike da se povežete s ljudima i prirodom umjesto da stalno razbijate glavu negativnostima. Ponovni susreti s ljudima će vam pojačati i produbiti odnose.
2. Pokazujte zahvalnost
Profesorica Sonja Ljubomirski sa Sveučilišta u Kaliforniji provela je mnogo istraživanja vezana uz produktivnost i sreću. Jedan od boljih načina je pokazivanje zahvalnosti, čak i na praznicima. Trebate napraviti listu pozitivnih i predivnih stvari koje vas okružuju, kao što su vaši voljeni i lijepa mjesta. Na godišnjem odmoru mate višak vremena, pa nazovite ili pošaljite poruku zahvalnosti ljudima ili napravite neku ljubaznu sitnicu nekome. Takav redovit trening mozga pomoći će vam da optimizam održite mjesecima.
3. Naučite biti suosjećajni prema sebi
“Kad se loše stvari dogode vašem prijatelju, na njega ne vičete.” – Mike Leary, profesor na Sveučilištu Duke
Često smo prestrogi prema sebi a prema drugima smo puni suosjećanja. Za svoj posao i veze postavljamo nevjerojatno visoke standarde, a kad dođu problemi zastoji, zamjeramo si. Studije provedene na ljudima starijim od 65 pokazale su da kad su ljudi tolerantniji prema vlastitom gubitku pamćenja i artritisu, lakše se nose sa starenjem.
4. Ulažite u prijateljstva
Pravi prijatelji zlata vrijede. Doduše zahtijevaju vremena i truda. Svi znamo da su dobri prijatelj oslonac kad smo usamljeni, kad patimo ili tugujemo. Također nam prave društvo kad slavimo. Razvijanje kvalitetnih prijateljstava nije lako niti se događa preko noći. Ali vrijedna su truda. Stručnjaci su čak stavili cijenu na kvalitetna prijateljstva i trenutno vrijede oko 800 000 kuna, s obzirom koliko sreće i zadovoljstva donose. I da tu svotu novca zamislite kao povišicu prijateljstvo vrijedi više. Prijatelji će uvijek biti tu za vas. Ako usamljeni budete gledali u bankovni račun, nećete postati sretniji.
5. Pokrenite se
Jeste li se ikad osjećali oslobođeno nakon vježbanja ili duge šetnje? Postoje biološki razlozi za to, ali tu nećemo ispisivati duge formule. Trebate samo znati da vježba potiče lučenje endorfina u mozgu. To je kao prirodna doza morfija – umanjuje vam bol, poboljšava raspoloženje, energizira um i tijelo i usto podiže samopouzdanje. Istraživanja Dr. Daniela Landersa sa Sveučilišta u Arizoni bi vas trebala uvjeriti da vježbate.
6. Upoznajte pravilo četiri naprama jedan
To je idealan omjer pozitivnih i negativnih emocija. Treba vam barem četiri pozitivne emocije kako bi nadvladali samo jednu negativnu misao. Napola puna čaša nikad nije dovoljna, treba biti barem tri četvrtine puna. Elaine Fox, neurobiolog na Oxfordu ovo je naglasila u svojoj knjizi “Kišni mozak, sunčani mozak”.
Trebate biti produktivni kako bi pozitiva dominirala vašim umom. Ako stalno negativno razmišljate, neuroni će ići u tom smjeru. Obuzet će vas brige, tjeskoba i depresija. Fox ovo naziva “mozak straha”. Vrijeme je da utirete nove puteve za neurone kako bi “mozak zadovoljstva” mogao dominirati gledajući pozitivnosti. Ključ je biti sposoban iskusiti širok dijapazon emocija bez da dopustite da bilo zadovoljstvo, bilo strah previše dominira. Fox je otkrila da depresivni ljudi imaju manje od jedne pozitivne emocije na svaku negativnu.
7. Saznajte kada i kako reći “ne”
Kad smo bombardirani informacijama, moramo naučiti reći “ne” i koncentrirati se na prioritete. Jeste li znali da smo danas bombardirani sa 60 posto više elektronskih informacija nego 1980-ih? Imamo TV, videoigre, emailove, slike, smsove i glazbu koje nas ometaju u izvršavanju primarnih zadataka. 1980. godine smo na te stvari trošili do 7 sati dnevno, a 2008. gotovo 12 sati, i to ne uključujući vrijeme na poslu, kažu istraživači iz Sveučilišta u San Diegu.
Problem vam je jasan, Fokusiramo se na krive stvari koje nas koče da budemo produktivniji i sretniji na poslu. Kad jednom savladate umjetnost ignoriranja nebitnih zadataka, obavit ćete više stvari. Tajna je dakako u vašoj sposobnosti da kažete “ne” kad vas neko pita za pomoć kad nije hitno, ili kad vas zovu na trivijalne sastanke. Zadovoljstvo koje dobijete ustrajanjem na cilju i razvijanjem ključnih vještina je prevrijedno da bi ga se olako odrekli.
