Donošenje važnih životnih odluka nikad nije lako. Bez obzira koliko mudri bili, kod bitnijih odluka teško je ostati potpuno hladne glave. Ako se uistinu mučite s odlučivanjem, Lifehacker nudi neka praktična rješenja.
Velike odluke uzrokuju stres. Kupovina stana ili kuće, ženidba, rastava, selidba, davanje otkaza, ili samo biranje filma kojeg pogledati navečer, troši snagu volje. Srećom postoje određene vježbe koje vam mogu pomoći pri odlučivanju. Evo koje su 3 ključne:
1. Zamislite da savjetujete prijatelja
Bitne odluke mogu vam ugroziti emotivno zdravlje, koje je bitno za donošenje čvrste i dobre odluke. New York Times predlaže da se pravite kao da savjetujete prijatelja.
Logika je jasna: Vaše kratkotrajne emocije ometaju vam odlučivanje, donošenje važnih životnih odluka i zamagljuju prosudbu. Teško se osloboditi osjećaja, ali dobro je znati da vam utječu na odluke.
Ovaj pristup radi samo u određenim situacijama. Nema smisla da prijatelja savjetujete oko kupnje najjeftinijeg auta, smislenije je dati mu savjet gdje se preseliti. Ako primjerice trebate odlučiti hoćete li ostati ili se preseliti, zamislite prijatelja u sličnoj situaciji i započnite razgovor s njim. Promislite koja ga pitanja pitati, spomenite razne rizike, i upozorite ga što istražiti vezano za novu lokaciju.
Zvuči suludo i zahtijeva puno mentalne igre, ali na kraju je vrijedno truda. Možete se naravno i posavjetovati s pravim prijateljem, ali ovo vam je brži način i nećete daviti druge dugim pozivima ili sastancima.
2. Ograničite unos informacija za kvalitetno donošenje važnih životnih odluka
Ideja da ćete, što više informacija primili donositi bolje odluke, ima logike, ali nije uvijek ispravna. Ponekad je informacija jednostavno previše – kad imamo višak podataka, nebitnim informacijama dajemo važnost koju ne zaslužuju. Stranica Psychology Today je objasnila zašto je to tako:
“Ljudski mozak mrzi neizvjesnosti. Neizvjesnost predstavlja kolebljivost, nasumičnost i opasnost. Kad primijetimo da nam manjka informacija, mozak nam metaforički podiže crvenu zastavu i kaže ‘Obrati pozornost. Ovo bi moglo biti važno…’ Kad nam nedostaje podataka, precjenjujemo njihovu vrijednost. Naš um pretpostavlja da budući da smo se potrudili naći puno informacija, sve moraju biti važne.”
Taj višak informacija može biti u bilo kojem obliku. Možda ste previše istražili temu da ste prešli točku “infromirane odluke” i primate suvišne informacije. Ili ste tražili savjete od više prijatelja, a svaki vam je dao drukčije mišljenje. Bilo kako bilo, suvišne informacije vam dodatno otežavaju proces odlučivanja.
Pokušajte izbaciti s liste neke potencijalne odluke koje vam zvuče najgore. Umjesto da pričate s hrpom prijatelja, pitajte 2 ili 3 najbliža; kojima možete najviše vjerovati.
Treba znati da je odluka gotovo uvijek reverzibilna. Često našim odlukama pridajemo veću važnost nego što je zaslužuju. Selidba je primjerice velik potez, ali gotovo uvijek se možete vratiti ako vam bude grozno u novoj sredini.
Manje bitne odluke donesite u roku 2 minute (podesite alarm ako je potrebno) i krenite dalje. Većina odluka ne znače koliko mislimo, i toga trebate biti svjesni kako bi umanjili unos bespotrebnih informacija.
3. Potrudite se sagledati obje strane medalje
Već smo rekli da treba stvari gledati iz tuđe perspektive, ali korisno je temeljito propitati vlastite pretpostavke. Možda zvuči malo ludo, ali ako imate tendenciju donošenju sličnih odluka u životu, pokušate sami sebe staviti pred izazov i donesite upravo suprotnu odluku. Ideja je da se sukobite s vašim ustaljenim ponašanjem, izađete iz komforne zone, i iskoristite maštu kako bi isprobali potpuno nove puteve.
Prijedlog je jednostavan: Ako birate između nekoliko opciju, dodajte i još jednu novu koja je potpuno suprotna od onog što bi inače napravili. Sad zamislite da ste tu novu odluku već donijeli i da morate živjeti s njom. Kod selidbe je to dodavanje još jednog grada kojeg niste razmotrili. To vam može pomoći mozgu da propita pretpostavke oko toga što vam je bitno kod pojedine odluke.
Možda mislite da će vas dodatna opcija zbuniti, ali u određenim slučajevima – kod selidbe ili promjene karijere – pomoći će vam da izađete iz komforne zone kako bi donijeli bolju odluku. Ako vam treba pomoć oko ove tehnike, Psychology Today predlaže da se pitate ovih nekoliko jednostavnih pitanja:
1. Izlistajte sve vaše pretpostavke o određenoj temi. 2. Obrnite pretpostavke. Što je njihova suprotnost? 3. Pitajte kako ostvariti svaku obrnutu pretpostavku.
Konačni je rezultat pogled na stvari kojeg niste prije imali. Možda ga i ne izaberete, ali čete lakše uvidjeti što vam je kod odluke bitno.
Ako i dalje niste sigurni, odvagnite prednosti i nedostatke svake pojedine odluke na jednostavnoj tablici i olakšajte si donošenje važnih životnih odluka.
