Hrvatski građani u prosjeku imaju bolja primanja od svojih istočnih susjeda, ali prema mnogim pokazateljima slabije raspolažu svojim novce od susjeda i izloženiji su valutnim šokovima. Dijelom je krivnja na poznatim kreditima u švicarskim francima, a dijelom i u tome što je Hrvatska jako izložena prema američkom dolaru, koji čini oko 40 posto ukupnih zaduženja na razini države, pa aktualno slabljenje eura jako šteti hrvatskim dužnicima.
Ni na osobnoj razini stvari nisu mnogo bolje. Kućanstva se razdužuju zbog loše ekonomske situacije i gubitka posla, ali ne prema stopi koja bi bila zadovoljavajuća. Štoviše, mnogima najveći problemi s otplatom kredita tek dolaze.
Mnogo toga moglo se izbjeći da su hrvatski građani bili na vrijeme educirani o tome kako funkcioniraju krediti, štednja, investicije i drugi osnovni ekonomski pojmovi. Evo što Stratego smatra o čemu bi u hrvatskim školama trebalo podučavati mlade ljude:
1. Čuvajte se kredita!
Gotovo ništa nije vrijedno posuđivanja novca na kredit. Dovoljno zarađujete pa smatrate da ćete ga vraćati bez problema? Zašto onda dići kredit, uštedite za to što želite kupiti. Ne zarađujete dovoljno pa vam treba kredit? A kako ga onda mislite vratiti?
Američki financijski gurui preporučaju da se kredit koristi jedino za kupnju nekretnine, a i to najdulje na rok od 15 godina. Sve preko toga donosi prevelike ukupne kamate.
Ne zaboravite da kredit znači i kreditne kartice, prekoračenja po tekućem računu, kupovinu na rate i slično. U današnje vrijeme uvijek ste izloženi mogućnosti da ćete ostati bez posla i primanja, a onda vam je svaki kredit dodatni akcelerator koji će vas dovesti do potpune propasti.
2. Trošite manje nego što zarađujete
S relativno niskim primanjima u odnosu na visoke troškove stanovanja i hrane, to je u Hrvatskoj teško. Ali, alternativa je neimaština. Morate se stisnuti koliko god teško to izgledalo. Oprina omiljena financijska savjetnica Suze Orman kaže da je optimalno ne potrošiti 10 posto od svojih mjesečnih primanja.
3. O novcu: Štedite
Kuda s nepotrošenih 10 posto? Prvo na štedni račun – uštedite nekoliko tisuća kuna za hitne situacije poput iznenadnih kućanskih popravaka. Zatim počnite štediti fond za tri do šest mjeseci života u slučaju gubitka posla. Nakon toga tek počinje prava štednja za budućnost.
4. Investirajte
Jako je važno veoma rano, još u dvadesetima, početi investirati u budućnost. Informirajte se o dioničkim, mješovitim i obvezničkim fondovima, tržištima kapitala i dionicama. Naučite izračunati kolike prinose i uz koliki rizik donosi svaki od tih financijskih instrumenata. Ako krenete dovoljno rano, nećete morati ovisiti o mizernoj državnoj mirovini i milosti budućih generacija, a možda ćete se moći svojevoljno umiroviti daleko prije zakonske granice.
5. Živite prema budžetu
Pratite svoju potrošnju mjesec dana i uočite kuda novac točno ide. Na osnovi toga napravite budžet i rasporedite novac prema kategorijama: stanovanje, hrana, zabava, odjeća, štednja… Jednom kad potrošite izbudžetirano, to je to za taj mjesec. Budete li se držali budžeta, štednja će vam rasti konstatnom stopom.
6. Kockar uvijek gubi
Kladionice, kasina i lutrije su namješteni tako da organizator igara uvijek dobiva. Svaki vaš prijatelj koji tvrdi da je s kladionicom “oko nule” laže. To su bačeni novci. Pogotovo to vrijedi za lutrijske igre – izgledi za značajan dobitak su manji nego da vas udari grom. Bolje tih desetak kuna koje ste mislili uplatiti za loto stavite na štedni račun. Za 20 godina možda nešto i bude od toga.
7. Nagradite se
Ako ostanete unutar budžeta, i ako vam se financijska situacija razvija dobro, priuštite sebi neko zadovoljstvo. Idealno, ne kupujte stvari nego iskustva. Izlet, putovanje, tečaj joge ili neke druge vještine koju biste htjeli znati je najbolji izbor.