Preskakanje ručka kako bi stigli obaviti neki posao i nije toliko dobra taktika za uspjeh kao što možda mislite. Dodatni radni sati vam neće donijeti povećanu produktivnost, a u kombinaciji s lošom prehranom, vjerojatno ćete obaviti i manje posla.
U današnjem užurbanom svijetu punom obaveza, naš način ishrane potpuno je zakazao. Prehrambene navike postaju sve gore.
Jeftina, nezdrava jela, i grickalice postali su norma.
Čovjek je zastranio od hrane, a to ne utječe loše samo na njegovo srce i kilažu. Manjak potrebnih nutrijenata u našim tijelima može izazvati manjak produktivnosti, energije, koncentracije, pažnje, radne memorije, sposobnosti učenja, kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema.
Blog dumblittleman ukazao je na kojih 7 načina sabotirate produktivnost i zdravlje, i kako ih se riješiti:
1. Preskakanje doručka kad ste gladni
Postoje dokazi da je doručak koristi kognitivnom i tjelesnom zdravlju, jer aktivira prednji, tjemeni i zatiljni režanj mozga. Ali ako vam je u navici preskakati doručak, nemojte brinuti.
Studija iz 2013. godine pokazala je da preskakanje doručka može biti korisno, štetno, ili neutralno, ovisno o osobi koja se promatra. Odraslim osobama koji inače preskaču doručak, preskakanje koristi kogniciji. Odraslima koji redovito jedu doručak, obilan doručak poboljšava kognitivne sposobnosti. Drugom riječju, ako ste navikli jesti doručak, nemojte ga preskakati, a ako ga inače preskačete, ne bojte se, jer vam to ne šteti.
Problem nastaje tek ako doručak preskačete unatoč gladi. Tada ćete imati manje energije i nećete proizvoditi leptin (hormon sitosti). Kad dovoljno pojedete, oslobađa se leptin koji povećava plastičnost u hipokampusu, dijelu mozga povezanom s dugoročnim pamćenjem i učenjem. Glad umanjuje produktivnost tako da vam oslabljuje sposobnost učenja i pamćenja.
Što učiniti: Večer prije pripremite zobenu kašu, sastojke za zdrav smoothie, ili ostatke od večere kako bi ujutro mogli brzo prigristi nešto zdravo. Dodajte i zdravih masti, primjerice iz avokada, kokosovog ulja, oraha, ili maslinovog ulja kako bi vam mozak optimalno radio.
2. Loša prehrana – prerađena hrana
Trebate povremeno nešto prigristi kako bi održali razinu glukoze u krvotoku, što je ključno za energiju. Ali kolači, krafne, čips, bomboni, ili bilo koja namirnica puna rafiniranih šećera, dat će vam samo kratak nalet energije, nakon kojega slijedi siguran pad.
To je zato što rafinirana hrana ne sadrži dovoljno vlakana ni proteina kako bi regulirala razinu glukoze u krvi; zbog toga se potroši odjednom, umjesto da se energija polako otpušta. Kad radite na nečemu važnome, ne želite biti pospani i tromi, a loša prehrana vas čini upravo takvima.
Studija iz 2011. godine pokazala je da nezdrave grickalice mogu uzrokovati i razne nezgode na poslu.
Što učiniti: Zamijenite te jeftine grickalice s krekerima od punog zrna, mješavinom voća, orasima s grožđicama, zobenom kašom, jabukom s maslacom od kikirikija, jogurtom s granolom, integralnim kruhom s rajčicama i sirom, itd.
3. Preskakanje užine
Ako jedete samo tri obroka dnevno, razina energije može vam tijekom dana biti nestalna. Užina s niskim glikemijskim indeksom (GI) održava vam razinu glukoze stalnom, i sprječava opadanje energije. Studije su pokazale da užina poboljšava kognitivne funkcije mozga, pogotovo učenje i pamćenje.
Što učiniti: Pripremite laganu užinu s niskim glikemijskim indeksom, primjerice jabuke, kruške, orašaste plodove, jogurt, ili humus. Preporučeno je gricnuti između doručka i ručka, i jednom poslijepodne.
4. Junk food za ručak
Veliki burger s krumpirićima neće vam povećati produktivnost. Osim što vas deblja, tradicionalna američka prehrana može uzrokovati smanjenje hipokampusa, dijela mozga zaduženog za pamćenje i snalaženje u prostoru. To znači da nezdrava prehrana umanjuje sposobnost učenja i oslabljuje prostornu orijentaciju, a osim toga vam i pogoršava raspoloženje.
Visok unos procesiranih masti također umanjuje DHA u mozgu – aminokiselinu koja je ključna za učenje.
Što učiniti: Kako bi se klonili brze hrane, spakirajte sami svoj ručak, primjerice: sendvič s tunom u integralnom kruhu, salatu, tjesteninu koja vam je ostala od večere; ili pronađite restoran koji nudi zdravu prehranu u blizini vašeg radnog mjesta.
5. Prejedanje za ručkom
Prejedanje, pogotovo hranom prepunom kalorija, povezano je s većom gladi, povećanom tugom, i manjkom opuštenosti i zadovoljstva. Ako se prejedete, vaše tijelo se ne može prilagoditi novoj razini energije, i stoga vaše raspoloženje i apetit variraju.
Što učiniti: Jedite manje porcije visoko i srednje kalorične hrane, tako da ručak pripremite sami, ili da jedete svjesno manje obroke. Češće ručajte salate, jer povrće i voće dokazano reguliraju sitost i energiju, čak i u velikim porcijama.
6. Ne pijete dovoljno tekućine
Dehidracija nastupa kad izgubite više od 2% vode iz tijela. Ako ne pijete dovoljno tekućine tijekom dana, uništavate svoju pažnju, koncentraciju, raspoloženje i pamćenje.
Dehidracija vodi to lošijeg raspoloženja, i zbog nje vam se zadaci doimaju težima, boli vas glava, i koncentracija vam opada.
Što učiniti: Nije bitno piti samo vodu, tekućina iz vaše hrane i pića će vam također pomoći u rehidraciji. Na stolu držite bocu vode, pijte zeleni čaj uz užinu, češće ručajte juhu, jedite voće bogato vodom; primjerice lubenicu, ananas, ili dinju, i svakako izbjegavajte preslatke sokove i gazirana pića.
7. Jedete za radnim stolom
Ako ste prilijepljeni za stol, sigurno ćete obaviti više, zar ne? Pa i ne baš, u stvari ćete smanjiti vlastitu produktivnost. Redovite pauze znatno poboljšavaju fokus i koncentraciju, jer vam se mozak odmara, i tako odgađate pregaranje.
Nedavna studija je pokazala da radnici koji se tijekom pauze za ručak prošetaju, budu entuzijastičniji i opušteniji za poslom. Dobro raspoloženje ključ je produktivnosti.
Što učiniti: Prvo, trebate otpustiti brigu koja vas je prikovala za radni stol. Ručajte negdje drugdje, po mogućnosti u prirodi. Ručajte s kolegama, u kantini, ili otiđite u obližnji kafić. Što više šetate, to ćete biti puniji energije.
Lako je zaboraviti važnost prehrane u poslu. Kad radite, jedino vam je posao na pameti. Ali ako obraćate pozornost na prehranu, možete povisiti produktivnost i učinkovitost.
Doručkovanje, izbjegavanje gladi, brze hrane, prejedanja, unošenje dovoljno tekućine, jedenje hrane niskog glikemijskog indeksa i snižene kalorijske vrijednosti, i naravno uzimanje pauza, mogu vam poboljšati funkcije mozga, i održati vam zdravlje.
Sljedeći put kad pomislite da trebate zaboraviti na sve kako bi se posvetili poslu, prvo dobro nahranite mozak i tijelo.