Ako mislite da vam je odugovlačenje urođena, kronična navika, varate se.
Postoje brojne teorije o odugovlačenju. Neke se fokusiraju na osobnost. Tvrde da su određene crte osobnosti zaslužne za to da neki ljudi odugovlače, a drugi ne. Ljudi koji su manje disciplinirani, koji više promišljaju (dvoje), i koji ne ostvaruju puno, u pravilu više odugovlače.
Druge teorije kaže da je problem u zadacima. Neugodne, zbunjujuće, stresne zadatke, više ćemo izbjegavati. To ima smisla, nitko ne želi neugodu. Ali nisu svi zadaci koje izbjegavamo i odgađamo nužno bolni. Neki od njih su čak i ugodni, a svejedno odugovlačimo (primjerice čitanje dobre knjige, ili gledanje filma kojeg nam je prijatelj preporučio).
Izvor odugovlačenja ne može se objasniti niti teorijom osobnosti, ni teorijom o zadacima. Evo zašto:
a) Odugovlačenje je selektivno
Ponekad odugovlačite, ponekad ne. Nekad su vam zadaci na to-do listi mjesecima, nekad ih obavite u roku par sati. Postoje dani kada kroz neki projekt proletite s lakoćom, a drugim danima se očajnički borite da stignete obaviti zadatak do roka.
b) Odugovlačenje je nepredvidivo
Čak i na istom zadatku, ponekad odugovlačite, a ponekad ne. Primjerice, nekad ćete račune plaćati prije 15. u mjesecu, drugi mjesec ćete možda to napraviti 30., u zadnji tren.
c) Odugovlačenje je jedinstveno
Dvije će osobe odugovlačiti isti zadatak iz potpuno različitih razloga. Primjerice, jedna osoba neće kupiti životno osiguranje jer je mlada i zdrava, i trenutno ne brine za budućnost. Druga možda to odgađa zato što je osiguranje skupo, i to mu se čini prevelikim troškom za njegova ograničena materijalna sredstva.
Koji je razlog ove nasumičnosti?
Ne postoji jedan razlog. Ima ih sedam. Svaki put kad odugovlačite, to je najvjerojatnije zbog jednog od tih sedam razloga.
Proći ćemo primjere, kroz koje ću vam objasniti kako svaki od tih razloga utječe na vašu tendenciju da odlažete djelovanje. Zamislite da želite dati otkaz, i otići raditi nešto drugo. Ali nemate pojma što. I čak iako se na sadašnjem poslu mučite, i dalje ostajete na mjestu, nemotivirani ste i nimalo produktivni. Zašto ništa ne poduzimate?
Prvi razlog: Vještine
Određeni zadatak zahtijeva vještine koje vi nemate ili mislite da nemate, i stoga odgađate početak djelovanja.
Niste još dali otkaz zato što smatrate da nemate vještina za išta drugo. Zato još niste krenuli u ozbiljnu potragu za novim poslom.
Drugi razlog: Opcije
Ne možete odlučiti kako dalje, jer smatrate da nemate opcija, ili imate previše opcija koje ne možete suziti.
Svoj sadašnji posao još niste napustili jer ne vidite drugu opciju. Nema posla u vašoj struci. Ili su vas opcije prestravile. Hoćete li se prebaciti odmah? Hoćete li raditi honorarno? Hoćete biti sami svoj šef? Hoćete li tražiti savjetnika za zapošljavanje? Hoćete li se prijaviti na zavod za zapošljavanje?
Treći razlog: Ishod
Ne znate što očekivati. Znate kako nešto raditi, ali niste sigurni je li vrijedno truda.
Ne znate hoće li vam novi posao riješiti probleme. Nemate pojma hoće li vam savjetnik za zapošljavanje pomoći da pronađete strast.
Četvrti razlog: Novost
Puno lakše ćete odugovlačiti ako se morate nositi s novim zadatkom ili novom situacijom.
Ovo vam je prvi i jedini posao, pa ne znate kako razgovarati s obitelji ili poslodavcem o otkazu. Nikad dosad niste tražili posao. Ne znate zarađivati radeći samo za sebe. Ne znate kako pokrenuti biznis. Ne znate hoćete li dobivati ikakvu naknadu sa zavoda za zapošljavanje.
Peti razlog: Emocije i raspoloženje
Ponekad jednostavno niste raspoloženi za rad na nečemu, stoga odugovlačite.
Depresivni ste, i ne možete pronaći energije da krenete tražiti novi posao. Nemotivirani ste i neuzbuđeni. Drugi slučaj: odlično se slažete s kolegama, pa vam je, čak iako mrzite posao, teško dati otkaz.
Šesti razlog: Važnost
Smatrate da je zadatak irelevantan i nevažan za vaše ciljeve. Pogotovo ako vam je taj zadatak povjerio netko drugi.
Odbijate otići psihologu, jer ni ste sigurni da bi vam on mogao pomoći da pronađete bolji posao.
Sedmi razlog: Sredstva
Manjka vam vremena, energije, novca, ili drugih sredstava, i zbog toga odugovlačite.
Prezaposleni ste da bi tražili novi posao, nemate dovoljno ušteđevine koja bi vas održavala dok ne pronađete nešto novo, ili ste samo preumorni da se ozbiljno posvetite potražnji novoga posla.
Što učiniti? Kako prestati odugovlačiti?
Prvo, prestanite se sebe smatrati osobom koja odugovlači, jer sigurno postoje mnoge stvari koje izvršavate, i obavljate na vrijeme.
Drugo, shvatite da će vam za isti zadatak ponekad trebati puno vremena, a ponekad ćete ga obaviti u tren. Počnite obraćati pažnju na stvari koje vam pozitivno i negativno utječu na produktivnost.
I treće, sjetite se da ne postoji jedinstveno rješenje za prestanak odugovlačenja, jer svaki put kad odugovlačite (čak i na istim zadacima), to može biti iz različitih razloga.
Kako bi počeli obavljati stvari, morate dokučiti što vas sprječava. Svaki put kad osjetite da ne radite što bi trebali, kad uludo trošite vrijeme, ili kad vam treba puno vremena da krenete, napravite procjenu samih sebe kako bi shvatili koji vas od sedam gore navedenih razloga koči. A kad znate što vas sprječava, znat ćete i koje prepreke morate nadići.
(prilagođeno s psychologytoday)