Kad znate da ste najpametnija osoba u prostoriji, osjećate se odlično. Naravno, teško je garantirati da ste inteligentniji od svih, ali kad znate odgovor na teško pitanje, kad znate riješiti tešku zagonetku, osjećat ćete se sjajno. Ali biti pametan znači puno više od rješavanja zagonetki i poznavanja mnoštva činjenica. Postoji više vrsta inteligencije, i za sve imate određen potencijal.
Svaku novu vještinu što razvijete (ili jednostavno usavršite postojeću), svaku informaciju koju saznate, sve što naučite o sebi samima – svi ti faktori vas čine pametnijima. Problem je to što ne dobivate uvijek priliku da zablistate, tako da je u većini slučajeva teško procijeniti koliko je netko pametan.
Možemo procijeniti je li netko pametan ili ne prema iskustvima koje smo imali s tom osobom. Drugom riječju, nemojte pokušavati ispasti pametni kako bi se hvalili time, jer vam se to lako može odbiti o glavu.
Kako postati pametniji? Trebate tragati za znanjem zbog njega samog, a uz ove pristupe je to i moguće:
1. Pronađite hobi koji vam odgovara
Hobiji su odličan način odmora, a mogu vas i poboljšati i ispuniti. Stoga biste trebali vrijeme posvetiti nečemu što vam je zanimljivo i izazovno. Postoje brojni hobiji koji vas potiču da koristite mozak, primjerice šah, video igre, križaljke i slično. Oni su odlična vježba za mozak, a kad ih izvršite osjećat ćete se kao da ste nešto postigli. Preko ovih hobija nećete dobiti informacije i uvide, ali to nije jedini preduvjet nečije pameti.
2. Učite kroz povezivanje
Ako želite biti hodajuća enciklopedija, morate usavršiti povezivati naučene informacije kad god to možete. Ovo vam može koristiti i na fakultetu. Učenje kroz povezivanje znači da spajate novu informaciju s već poznatom.
Ovo znači da ćete morati više razmišljati pri učenju, ali će vam znanje postati čvršće, što je dugoročno korisnije. Što više prakticirate povezano učenje, više ćete informacija pamtiti uz manje truda. Mozak će vam se pretvarati u Wikipediju, a teme će vam biti obogaćene poveznicama.
Postoje razne tehnike za učenje kroz povezivanje, a Scott H Young je napravio dobar sažetak te teme.
3. Neka vam učenje bude motivacija
Ovo je povezano s prošlom točkom, ali razlika je ta što vam predhodni pristup poboljšava učinkovitost, a ovdje ćemo pričati o tome kako sebe nagovoriti da čeznete za novim informacijama. Ocijene nam često narušavaju motivaciju. Osmišljene su da nas motiviraju, ali ne možemo svaki predmet savladati s lakoćom. Prije smo spomenuli da postoje razni tipovi inteligencije, i nitko ne može biti izvrstan u svemu. Neki su bolji u sportu, drugi u glazbi, treći u matematici, itd. Loše ocijene mogu nas demotivirati, i zbog toga lakše odustajemo od nečega što bi nam u biti moglo biti zanimljivo.
Stoga trebate stjecati znanje zbog njega samog – ako ste tijekom obrazovanja bili užasni u nekom predmetu, dajte mu još jednu priliku, jer svaka znanost i nauka mogu vam ponuditi puno. Bacite oko na Youtube kanal CrashCourse, ili pogledajte neku emisiju o Svemiru, primjerice Cosmos, ili Through the wormhole. To su dobre emisije, i osjećate ćete se bolje kad shvatite koncepte koji su vam se prije činili prekompliciranima.
4. Kako postati pametniji – priznajte kad nešto ne znate
Iz pritiska se često ponašamo kao da nešto znamo, iako je naš uvid u određenu temu vrlo slab. Primjerice, ja sam se u društvu pravio da znam seriju Breaking bad iako je nisam gledao. To nema smisla – zašto bi nas netko osuđivao zato što nešto ne znamo? Ali mi se često osjećamo da će nas drugi gledati s visoka, pa se pokušavamo ponašati “kul”. Najčešće ispadnemo još veće budale nego da smo odmah rekli: “Oprosti, ali mislim da ne znam o čemu pričaš”.
Ako nešto ne znate, a želite naučiti nešto o tome, zašto se pretvarati? Ako vas tema ne interesira, zašto uopće glumiti da vas zanima?
5. Nemojte donositi nepromišljene odluke
Ne morate biti prevelika picajzla, i kompulzivno pokušavati kontrolirati svaku situaciju. To će vas izjesti, i stvoriti vam stres. Ali postoje odluke koje donosimo impulzivno, uslijed zahuktalog trenutka. Neke odluke drastično mijenjaju vaš život, pa čak i ako su potrebne, trebali bi ste dobro razmisliti prije nego ih donesete.
Neki ljudi primjerice ulaze u dug kako bi ostvarili vjenčanje iz snova. Ako vam je najsretniji dan života popraćen s toliko problema, ostat će vam u ružnom sjećanju. Danas možete kupiti dobar prsten relativno povoljno, a ako imate dovoljno novca jednog dana, možete adekvatno proslaviti vjenčanje. Nadalje, odluke o promjeni posla, ili čitave karijere, mogu biti nepromišljene, stoga uzmite dovoljno vremena kako bi vam te misli odsjele prije nego odlučite poduzeti sljedeći korak.
6. Izradite liste
Ako želite izrasti u pametnog pojedinca, morate imati vlastitu definiciju pametnog. Koje će vam vještine trebati, koje ciljeve trebate ostvariti, i koje iskustvo morate steći kako bi se istaknuli iz mnoštva. Drugom riječju, izradite liste. Lista treba sadržavati sve što vam treba da stvorite savršenu verziju sebe. To nije konačan projekt, nego nešto što stalno trebate usavršavati i nadopunjavati.
7. Čitajte
Najbolji način da se opametite je svakodnevno čitanje knjiga. Čak i čitanje priručnika će vas opametiti, a kamoli neko remek-djelo. Stranica Goodreads vam može pomoći da pronađete odgovarajuće štivo. Čitanje je jednako bitno za intelektualan i duhovni rast, a ako vam manjka koncentracije, možete prvo krenuti sa zvukovnim zapisom knjige. Knjige vam definitivno pomažu da budete pametniji – imaju dobru priču, kroz njih naučite nešto novo, i najčešće razvijate bolji pogled na stvari.
(prilagođeno s Lifehacka)
