U mnogim državama zapadnog svijeta, ljudi rade u prosjeku 8 sati dnevno, a i prosjek Europske Unije je u skladu s tim, jer u radnom tjednu odrade 40,4 sati. Hrvati su službeno prosjeka u toj kategoriji, mi radimo u prosjeku 40,9 sati tjedno, a ispred nas je samo 8 država EU. Međutim, u naše radno vrijeme uračunata je obvezna pauza za ručak, što u drugim zemljama nije slučaj, pa je stvarno radno vrijeme na tjedno razini dva i pol sata manje. Šveđani svakako ruše prosjek, jer se popriličan broj tvrtki prebacuje na radni dan u trajanju od 6 sati.
Stranica productivitytheory.com je analizirala zašto je taj obrat globalno važan, i koje su prednosti skraćenog radnog vremena:
Toyota je davno pokrenula ovaj trend
Iako poslodavcima u Švedskoj nije zakonom naloženo da zaposlenici trebaju raditi najviše šest sati dnevno, sve veći broj šefova svjesno odabire tu opciju. Automobilski gigant Toyota je, doduše, šestosatni radni dan usvojila mnogo ranije. Prije 13 godina, da budem točniji.
Nakon što su isprobali taj eksperiment, čelnici Toyote su izjavili da im je donio mnoge prednosti, primjerice veći profit, i bolji moral zaposlenika. U Švedskoj je osmosatni radni dan i dalje čest, ali mnoge se tvrtke vode Toyotinim primjerom.
Šveđani rade 6 sati dnevno, drugi bi mogli pratiti taj primjer
Kako bi što bolje iskoristili skraćeni radni dan, švedski zaposlenici izbjegavaju bespotrebne sastanke, i ne pregledavaju društvene mreže na poslu. Kad promislite koliko vremena provodite na sastancima i surfajući internetom, vjerojatno bi i vi shvatili da u biti radite 6 sati.
Ova promjena je neobičan eksperiment švedske vlade
Bila bi druga stvar da su švedski šefovi svojom voljom skratili radni dan. Ali Šveđani rade 6 sati dnevno jer je to eksperiment njihove vlade. Rezultati tog eksperimenta bi mogli odrediti hoće li većina tvrtki usvojiti skraćeno radno vrijeme, i možda bi mogli potaknuti i druge države da učine isto.
Prošle godine, gradska uprava Gothenburga je shvatila da im zaposlenici u zdravstvenom sektoru pregaraju, i problem je bio toliko ozbiljan da su jednostavno morali nešto poduzeti. Jedna medicinska sestra je rekla da taj problem postoji od 1990-ih godina, i da je previše ljudi preopterećeno radnim zahtjevima. Ta sestra je rekla da je gotovo nemoguće uskladiti poslovni i privatni život.
Rezultati studije ukazuju na to da ljudi dobivaju bolje usluge od zdravstvenih zaposlenika kad potonji nisu pod velikim stresom. Unatoč činjenici da je gothenburška vlast zaposlila još 14 zaposlenika u bolnicama kako bi olakšala radni teret, i na to potrošila gotovo milijun američkih dolara, zadovoljni su ishodom.
Produktivnost ne opada skraćivanjem radnog dana
Neki ljudi misle da bi dva sata manje u radnom danu trebalo umanjiti produktivnost zaposlenika. Ali tvrtke koje su isprobale šestosatno radno vrijeme kažu da im je to donijelo samo pozitivne stvari, odnosno više obavljenog posla.
Primjerice, radnici će biti motiviraniji kad mogu riješiti sve zadatke u uredu, i kasnije se mogu posvetiti privatnim obvezama. Nadalje, zaposlenici dolaze na posao spremniji, na poslu su fokusiraniji, i nisu toliko iscrpljeni. Tvrtkama je također lakše pronaći i zadržati zaposlenike kad im ponude skraćeno radno vrijeme.
Ja imam tu sreću da radim u prosjeku 6 sati dnevno, ali nije realno očekivati da će vaš šef samo zbog čitanja ovog članka napraviti ogromnu promjenu u tvrtki. Ali u skorijoj budućnosti to bi se moglo ostvariti, jer je jasno da mnogi zaposlenici rade previše, a ako jedna država uspije minimizirati taj problem bez da žrtvuje profit, ostvareno je nešto impresivno.