Nadopunite sljedeću izjavu “Kad me ljudi kritiziraju, osjećam se ________.”
Ako ste kao većina, nadopunit ćete rečenicu s: “povrijeđeno, ljuto, obrambeno, odbačeno, razočarano, osramoćeno, tužno, propalo, nevaljano, ogorčeno”, ili nekim sličnim riječima koje imaju gotovo isto značenje.
Malo ljudi se razvedri kad primi kritiku, i rijetko tko je zna prihvatiti.
Kod mnogih ljudi kritika izaziva gnjev, tjeskobu, i sukobe u odnosima. Na poslu, kritika često zaoštri odnose sa šefom, kolegama, pa čak i klijentima. Što se tiče obiteljskog života, postoje brojna istraživanja koja pokazuju da prečesto kritiziranje može dovesti do nesretnog braka. Roditelji koji neispravno kritiziraju svoju djecu mogu im kočiti razvoj.
Ali postoji jednako puno istraživanja koji ukazuju na to da je produktivno davanje i primanje kritike ključno za uspjeh pojedinaca, brakova, i tvrtki. Kritika se koristi kao alat za zbližavanje, za poboljšanje učinkovitosti, i razvijanje pozitivnih odnosa.
Kako prihvatiti kritiku? Kako izvući najbolje iz nje?
Klinički psiholog Hendrie Weisinger je nedavno održao predavanje o kritici pred 100 partnera iz najvećih svjetskih uslužnih tvrtki.
“Koji je nabolji način za nešto o sebi?” Bilo je prvo pitanje koje im je postavio. “Treba otići na psihološko testiranje”, bio je jedan od odgovora. Drugi je bio “Treba otići psihijatru”. Netko je čak rekao: “Treba zastati i promisliti o sebi.”
“Evo najboljeg odgovora”, rekao im je Hendrie – “Tražite kritiku“. Taj prijedlog je šokirao slušatelje, i postali su odjednom pozorniji.
Kritika je svud oko nas – na poslu, u braku; među prijateljima, braćom, sestrama, roditeljima i djecom. Posvuda je. Ako smo otvoreni prema njoj, obogatit će nam život na toliko puno načina: procjena našeg rada postat će nam korisnija, brakovi će biti bolji, a razvijat ćemo i sposobnosti vođe. Na desetke studija je potvrdilo da je pravilno prihvaćanje kritike ključno za uspjeh u životu.
Ali ipak je mnogima uznemirujuće čuti kritiku na svoj račun. Naš um na kritiku gleda kao na napad. Tijelo reagira tjeskobno i plašljivo, pa se počinjemo ponašati obrambeno, što nam najčešće usporava učenje, i sprječava da iskoristimo informaciju koji smo primili. A da ne govorimo koliko nam narušava odnose s ljudima. Koliko ste često čuli (ili vidjeli na filmu) kako je kritika uništila odnos majke i kćeri, oca i sina, brata i sestre? Ja bih mogao nabrojati nekoliko primjera.
Kritici pristupite znatiželjno, jer ćete jedino tako uspjeti ukrotiti svoj obrambeni nagon. Postavite se na sljedeći način: “ta osoba mi govori nešto što misli da je bitno. Trebam znati o čemu je riječ.” Ovako ćete kritici pristupiti vedrije, tijelo će vam biti opuštenije, a um spreman na učenje. Znatiželja je ugodna.
Kako bi lakše potaknuli znatiželju, i spustili štit, na kritiku gledajte kao na “informaciju koja mi pomaže da se razvijem.”
Ubrzajte učenje tako da tražite kritiku od drugih. Pitajte ih: “Koje stvari bih mogao raditi bolje?”, a ne “Što radim krivo?”
Kad čujete njihov odgovor, odgodite svoj – koji bi najvjerojatnije bio (čak i uz novi znatiželjan stav) obramben. Samo im zahvalite na mišljenju, i sljedećih nekoliko dana promislite o značaju kritike, i kako je možete primijeniti za vlastiti razvoj. Ubrzo ćete shvatiti da vas kritika nije ubila. Kritika nije lav, medvjed, ni morski pas.
Kako prihvatiti kritiku? Pristupite joj znatiželjno. S takvim stavom ćete shvatiti tuđe poglede i profitirati od onoga što ste čuli. Svaki put kad čujete kritiku, sjetite se ovog članka.
(prilagođeno s Lifehack)
