Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa održan je ZŠEM Business Forum na temu transformacije Hrvatske poštanske banke u agrobanku. Skup je moderirao dr.sc. Miljenko Ernoić, a govorili su Miroslav Božić, MBA, dugogodišnji pomoćnik ministra poljoprivrede i jedan od naših vodećih stručnjaka za tematiku, Juergen Gruber, financijski direktor mljekare Obersteirische Molkerei, mr. sc. Miroslav Kovač, iz Udruge OPGH Život te dr.sc. Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a.
Skup je izazavao veliko zanimanje stručne javnosti, pa se nakon uvodnih izlaganja rasprava ostalih sudionika, ljudi s pozadinom u agronomiji, bankarstvu i zaštiti okoliša, nastavila još puna dva sata.
Konačni zaključak skupa vjerojatno bi mogao biti taj da je proizvodnja hrane od strateškog značaja te da je potrebno hitno pronaći način financiranja modela strateškog razvoja poljoprivrede kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uz jačanje produktivnosti proizvođača.
Miroslav Božić iznio je neke poražavajuće statistike, prema kojima je Hrvatska izgubila svu prednost koju je 2008. imala prema ostalim novim članicama Europske unije. Štoviše, u razdoblju od 2012. do 2014. jedino je Grčka imala veći pad poljoprivredne proizvodnje, a Hrvatska je druga najlošija u EU i po ostalim pokazateljima, faktorskom dohotku, bruto dodanoj vrijednosti u poljoprivredi (koja u ostatku EU raste dvoznamenkastom stopom) i tako redom.
“Ako nema stvaranja nove vrijednosti, nikakvo financiranje ne može pomoći nekom sektoru. A Hrvatska je zabilježila nevjerojatnu stopu pada stvaranja nove vrijednosti. U razdoblju od 2012. do 2014. u poljoprivredi je prosječno gubila 300 milijuna eura godišnje“, rekao je Božić.
Gruber je iznio svoje iskustvo iz Austrije, gdje radi kao financijski direktor mljekare, ali ima i vlastito obiteljsko gospodarstvo. U Austriji poljoprivrednike financira sustav Reiffeisen banaka – 137 lokalnih primarnih banaka, koje su udružene u osam regionalnih, a sve su zajedno pod jednom centralnom sa sjedištem u Beču. Međutim, vlasnici svih primarnih banaka su lokalni poljoprivredni proizvođači. “Taj se sustav pokazao otpornim na krizu. Profiti primarnih banaka ne idu vlasniku, nego se zadržavaju i jačaju banku. Seljaci koji zadovoljavaju određene kriterije, poput uvjeta u kojima drže životinje ili brige za okoliš, mogu dobiti kredite s bruto kamatnom stopom od 1 posto. Rok otplate za tehničku opremu je 10 godina, a za investiciju u građevine 20. Kupnja zemlje tim kreditima nije dopuštena”, opisao je austrijska iskustva Gruber.
Đuro Njavro je objasnio zašto ZŠEM uopće organizira ovakav skup: “Škole su egzistencijalno zainteresirane da zemlja bude uspješna. To je pitanje našeg opstanka, kao i opstanka javnih sveučilišta. Drugi motiv nam je taj što među našim studentima ima puno djece iz, vjerojatno uspješnijeg, dijela OPG-ova. Treće, sve škole poput naše imaju obvezu prema javnosti, ako nešto znaju i imaju ideju, moraju to javno prezentirati.”
Njavro smatra kako HPB nema dobre izglede za preživljavanje jer s 5 posto tržišta ne može konkurirati drugim bankama, koje su samo priključci na strane bankarske centrale. Njena jedina šansa je da postane specijalizirana banka, koja bi imala posebna znanja zahvaljujući kojima bi mogla opsluživati hrvatski agrar. “Ako ne iskoristimo šansu za preoblikovanje HPB-a u poljoprivrednu banku, Hrvatska će ostati bez mogućnosti da dobije ustanovu posvećenu produktivnijem pristupu poljoprivredi“, rekao je Njavro.
Miroslav Kovač upozorio je kako većina zaposlenika agrarnih banaka u Austriji ili ima i vlastito imanje, ili su potekli s jednog, pa imaju potrebna znanja o poljoprivredi, dok je u Hrvatskoj takav sustav potrebno tek izgraditi. Kao najvažniju potrebu poljoprivrednika naveo je kratkoročno kreditiranje za obrtna sredstva.
Skupu se nisu uspjeli odazvati predstavnici HPB-a jer, kako su javili, nisu imali pristanak vlasnika za ovakvu vrstu javnog istupanja.
