Ako se stalno nervirate zbog sitnica, stres vam je vjerojatno već oštetio zdravlje. Dokazano poguban, stres može remetiti san, uzrokovati oboljenje srca, rak, i dijabetes.
Kad nemate kontrolu nad njim, može vas izolirati od ljudi, a sama izolacija ima loš utjecaj na mentalno zdravlje.
Ali, koliko god se trudili, stres je nemoguće izbjeći. To se pogotovo odnosi na one čija je društvena i ekonomska situacija nezavidna, jer u njihovom slučaju pritisak može postati nepodnošljiv. Osim tih najozbiljnijih slučajeva, naše svakodnevno odnošenje sa stresom ne mora biti ubitačno, tvrdi Kelly McGonigal, psiholog i predavačica na Sveučilištu Stanford. U biti, ako smo svjesni stresa, i znamo kako ga iskoristiti, može nam pomoći da budemo pametniji, snažniji, i sretniji.
“Stres nije znak da su ne nužno ne znate nositi sa situacijom”, izjavila je nedavno McGonigal na konferenciji Fun Fearless Life. “On je znak da trebate krenuti naprijed”. Istu ideju spominje u svojoj knjizi “Prednost stresa“, i na vrlo popularnom govoru za TED: “Kako učiniti stres svojim prijateljem“.
Iako stres dokazano ubija, McGonigal je uvjerena da nas može povrijediti samo ako u to vjerujemo. Pozvala se na studiju iz 2012. godine koja joj opovrgla stajalište o tome da je stres loš. Godinama je McGonigal nalagala ljudima da izbjegavaju stres. Onda je naišla na tu studiju, koja kaže da su stresna iskustva štetna samo onda kad ljudi vjeruju da jesu, a ljudi koji ga nisu smatrali štetnim, bili su najsretniji.
Može li stres biti dobar za nas? Kako okrenuti stres u svoju korist
Zbog gore navedene studije – kao i mnogih koje podupiru tezu da je “stres dobar” – McGonigal je uvjerena da je stres koristan, jer tjera ljude da se suoče s izazovima. Ona upozorava da su studije koje pokazuju da je stres loš bile provedene na životinjama, koje su bile mučene kako bi održali u potresenom stanju. Kelly kaže da se to ne može usporediti sa svakodnevnim stresom kojeg većina ljudi proživljava.
Biologija nas uči da stres stavlja tijelo u stanje “bori se ili bježi”, i luči se kortizol. U isto vrijeme, naš probavni i imunološki sustav se privremeno gase, kako bi tijelo ostalo u borbenom položaju. Ako smo stalno u takvom stanju (poput gazele koju ganja gepard), to će nam postati biološka navika, i više nećemo moći djelovati na vrhu svojih mogućnosti, tvrdi Leslie Sherlin, psiholog, stručnjakinja za moždani performans, i suosnivačica tvrtke SenseLabs.
Kad osjetite da ste u borbenom stanju (bori se ili bježi), McGonigal savjetuje da na tu tjeskobu gledate kao na znak da se suočavate s nečim što vam je uistinu bitno.
“Preko stresa i tjeskobe, vaše tijelo vam samo govori da vam je do nečega stalo”, objasnila je Kelly.
Kako okrenuti stres u svoju korist? U djelu “Prednost Stresa” McGonigal savjetuje tri načina kako gledati na stres:
1. Prepoznajte stres kad ste pod njim.
2. Budite otvoreni prema njemu, jer je to znak da se suočavate s nečim što vam je važno.
3. Iskoristite adrenalin koji dolazi s “bori se ili bježi” reakcijom, kako bi riješili stvar koja vam stres uzrokuje.
“Ako svjesno odaberemo da ćemo vidjeti prednost čak i u najbolnijim iskustvima, možemo promijeniti svoj odnos prema stresu.”, napisala je Kelly.
Iznimka pravilu
Ali, kao i kod svih stvari u životu, stres može biti negativan, primjerice kod traume, ili raznih patnji. U tim primjerima, pozitivan obrat vam možda može pomoći da bolje funkcionirate, ali to ne znači da vam stres ne djeluje pogubno na tijelo, istaknuo je psiholog Robert Epstein, u svojem osvrtu na Kellynu knjigu.
“Iako strategija koju predlaže McGonigal može mnogima koristiti, postoje tisuće studija koje pokazuju strašan utjecaj stresa na imunitet, raspoloženje, mozak, san, seksualnu aktivnost, i još puno toga”, piše Epstein. “Ako neki ljudi mogu funkcionirati bolje kad im kažemo da je stres dobar, to podržavam. Ali stres je i dalje ubojica.”
(preuzeto s fastcompany)