Većina ljudi pogrešno shvaća motivaciju.
Često nam daju generičke savjete da razmislimo o tome “što nas motivira” ili “zašto ujutro ustajemo iz kreveta” ili, omiljen među milenijalcima, “pronađite svoju strast”.
Ali većina ljudi već zna što ih tjera na akciju, znaju prema čemu su (iako možda samo ponekad) strastveni.
Motivacija je, međutim, veoma neopipljiva za većinu nas. Jedan dan je imamo, drugi je nemamo. Poput neke neidentificirane supermoći s kojom se neki rađaju, a drugi je jednostavno nemaju.
Većina nas ima nekog u životu, bliskog prijatelja, suradnika, ili barem nekog tko se pojavljuje često u medijima, za koga se čini da je “to” savladao. Nikad ne izgledaju kao da im je teško ustati rano ujutro, otići u teretanu, prozujati kroz ciljeve koje su sebi postavili.
Sjedimo kod kuće i razmišljamo, što to oni imaju, a mi ne? Kako to sve skupa izgleda lagano kad oni to rade?
Ustvari, motivacija je iznimno kompleksna. Ali veliki čimbenik koji često previdimo nije što stvara motivaciju – nego ono što ubija motivaciju koju već imamo.
Da sve vratimo veoma staroj metafori, problem nije ni mrkva niti batina, nego vitalnost konja.
Ali kako ćemo osigurati da sami postanemo taj zdravi, sretan, gladan konj?
Moramo prevladati tihe ubojice motivacije. Evo 4 provjerena načina za to:
1. Razvijte osjećaj hitnosti
Hitnost je ključ za razvoj motivacije. Ali ponekad je ignoriramo u korist holivudskih aspekata, poput nesebičnih ciljeva ili tragedije kao motiva. Ustvari, jedna stvar koju svaki oblik motiviranosti ima je osjećaj da se to mora obaviti sad i odmah.
Stvar je u ideji da nemamo neograničeno vrijeme na raspolaganju. Osjećaj hitnosti sprečava gubljenje fokusa, jer kad vaš mozak misli da je nešto hitno, ignorira svu besmislenu zbrku u glavi i baca se na stvar koja je prva na redu. Bez hitnosti, gurnut ćemo ciljeve u pozadinu uma kako bismo se bavili drugim, “žurnijim” zadacima, koliko god trivijalni oni bili.
Kako bismo razvili osjećaj hitnosti, moramo se uvjeriti da je baš taj cilj najvažnija stvar u životu. Stoga je bolje kreativni dio posla obaviti prije dijela posla od kojeg živite. Kad uvjerite mozak da je posao koji ste krenuli obaviti važniji od onog od kojeg zarađujete za kruh, svladali ste vještinu hitnosti.
2. Zatvorite sve otvorene petlje
Što sad to znači?
Otvorena petlja je ono što je u našem umu, u pozadini ili svjesno, a još nije riješeno. Imamo ih na desetke odjednom – od kupovine namirnica, dovršavanja izvještaja, odgovora na mailove, poziva članovima obitelji – sve su to otvorene petlje dok ih ne obavimo.
Sve one sjede u našem umu i oduzimaju nam energiju. Razmislite o tome kao do desetak otvorenih aplikacija na vašem kompjutoru ili tabletu – baterija će se isprazniti, čak i ako ga ustvari i niste koristili.
Isto se događa sa svim ovim zadacima koje imate na umu. A energija je ključ održavanja motivacije.
Pokušajte zapisati sve otvorene petlje ujutro i pozatvarati one koje se mogu obaviti za manje od dvije minute odmah, a ostalim dodijeliti vrijeme i datum završetka.
3. Upravljajte ulazima
Ulaz je informacija koja dolazi u mozak na procesiranje. Ne možemo baš kontrolirati što dolazi unutra, ali ono što možemo je utjecati na to da nas većina ulaza potakne prema ciljevima.
To znači da ulazne informacije trebaju biti relevantne, pozitivne i energizirajuće. Na žalost, većina onog što nam dolazi s društvenih mreža nije takvo. Bombardiraju nas glupim filmićima, vijestima za izazivanje panike, nepromišljenim mišljenjima i sadržajem koji je uglavnom irelevantan te štetan za naš razvoj.
Odbacite većinu svoje konzumacije društvenih mreža i gledanja vijesti, ili je barem usmjerite prema pozitivnim i relevantnim pričama.
Kad ste na YouTubeu ili Facebooku, lako se izgubiti pa sat vremena konzumirati posve beskoristan sadržaj. Što nas vodi do idućeg ubojice motiviranosti.
4. Držite se pravih mikro-odabira
Kad je o velikim životnim izborima riječ – odabiru fakulteta, prijavi za posao, kupovini kuće – obično uzmemo dovoljno vremena za odluku.
Kad je o manjim izborima riječ – odlasku na godišnji odmor, odluci o boji zida u dnevnoj sobi, kupovini mobitela – obično izdvojimo nešto vremena, ali se trudimo da ne rasipamo previše energije na njih.
Kad je o mikro odabirima riječ – što ručati, što raditi tijekom pauze na poslu, potruditi se ili ne za još jednu seriju u teretani, koju TV emisiju gledati – obično ih preletimo i idemo dalje. Štoviše, većinu vremena ih niti ne vidimo – samo radimo na autopilotu.
Ustvari, ovi mikro odabiri su puno važniji od velikih – tijekom tjedana, mjeseci i godina oni u potpunosti oblikuju naše živote. Motivirani ljudi naučili su prepoznati kad se donosi mikro odabir, i zašto je važno odlučiti se za pravi.
Pokušajte biti svjesni mikro odabira u svom životu – čim ozbiljnije ih shvatite, više ćete napredovati i lakše ostati motivirani.
(Prilagođeno s Pick the Brain)