Upoznali ste novu osobu na zabavi, i već su malo previše dragi prema vama? Otišli ste na koncert ili utakmicu, i oko vas su prepristojni ljudi? To vas zna izbaciti iz takta. Vole li vas uistinu toliko? Pokušavaju li vam reći nešto čega niste svjesni? Pokušavaju li nešto izvući od vas? Sva ta, i mnoga druga pitanja, vam prolaze kroz glavu kad upoznate nekoga tko je previše pristojan.
Krajem prošle godine izašlo je istraživanje koje nalaže da bi ponašanje tih ljudi trebali uzimati sa zrnom soli. Društveni maniri i bonton su jedna stvar, ali ako vam netko stalno podilazi, to nije dobar znak.
Na godišnjem sastanku Udruge računalnih lingvista u Pekingu (AMACL) nedavno je objavljeno da su “pretjerano pristojni ljudi” skloniji izdati prijatelje i kolege od onih koji nisu toliko pristojni. Istraživači AMACL-a proveli su opsežnu studiju uz “Diplomacy”, stratešku igru koja simulira Europu prije Prvog svjetskog rata.
Što je Diplomacy
To je igra koja ne sadrži kocke, karte, ili slične rekvizite, već od igrača traži da se pouzdaju isključivo na komunikacijske i društvene vještine. Igra je prikladnog naziva, i ključno je sklapati savezništva. Istraživači su potom pokušali primijetiti suptilne znakove kroz poteze i dijaloge igrača.
I pronašli su čvrste dokaze izdaje. Nadalje, otkrili su nešto još šokantnije: najpredvidljiviji znak izdaje je nagla promjena tona razgovora. Razgovori su tekli od normalnih ili dosadnih do “strpljivih i pozitivnih izjava, strukturiranih diskursa, i očite pristojnosti.”
Prepristojni ljudi su opasni
U jednom jasnom razgovoru, Njemačka i Austrija su pričali o udruženju sila kako bi eliminirali prijetnje. Austrija je spremno pristala na prijedlog Njemačka da pošalju vojnike na istok, ali potom je nenadano napala Njemačku, i time potpuno izdala povjerenje saveznika.
Science News je zaključio da je pretjerana pristojnost očito izvrsna ratna taktika. Onima koji nisu sumnjivi, najbolje je nasmiješiti se, i potom napasti kad ljudi to najmanje očekuju.
Čak je i računalo uz ovu informaciju predvidjelo izdaju u 57% slučajeva. To je dosta visok postotak, pogotovo kad uzmemo u obzir da su zadaci bili isključivo lingvističke naravi.
Kako ovo funkcionira u stvarnom životu?
Koliko god ova studija bila zanimljiva i intrigantna, ne postoji još dovoljno pouzdanih podataka da bi predvidjeli kako će ovo funkcionirati u pravom životu. Pretjerana pristojnost možda je korisna samo u zabavnoj igri Diplomacy. Kako bi dobili bitnije podatke za stvarne životne situacije, trebalo bi provesti opširniju, dublju studiju svakodnevnog ljudskog ponašanja.
Prema Christianu Danescu, računalnom znanstveniku sa Sveučilišta Cornell, ova studija sadrži korisne informacije, ali ne bi se na nju trebali pouzdati kako bi donosili odluke vezane uz druge ljude. Njegovo je mišljenje da je za predviđanje ponašanja bitnije sagledati opću uravnoteženost jezika i ponašanja ljudi. Prosudba nečije prevelike pristojnosti je korisna za donošenje racionalnih odluka, ali uvijek treba uzeti u obzir cjelokupni odnos.
(preuzeto s bloga Lifehack)