Prije nešto više od 4 godine kupio sam prvi vlastiti bicikl, i to mi je bila jedna od najboljih odluka u životu. Život u Zagrebu mi je otad uvelike olakšan; ne ovisim više o sporom javnom prijevozu, ni gužvama na cestama. Osim toga, samo bicikliranje mi godi, nakon njega se osjećam dobro, a održavam i zdravu tjelesnu težinu.
No, nisam jedini koji primjećuje te prednosti: novija istraživanja pokazuju da bicikliranje koristi ne samo tijelu, već i mozgu. Čak i 30-minutna vožnja biciklom – bilo da se vozite po cesti, šumskim putevima, ili čak u sobi – može poboljšati ljudsko pamćenje, rezoniranje, i planiranje. Nadalje, znanstveno je dokazana prednost bicikliranja za emotivno zdravlje, poglavito u borbi s depresijom i tjeskobom.
Što se događa s mozgom dok bicikliramo?
Bicikliranje nam može razviti mozak na sličan način kao što nam razvija mišiće. Dok pedaliramo, povećava nam se protok krvi (i posredno kisika) prema mišićima. Isti se proces događa i u mozgu. Vožnja bicikla omogućava našem kardiovaskularnom sustavu da se širi po mozgu, i tako dovodi više kisika i nutrijenata, koji nam poboljšavaju mentalne sposobnosti.
Dok vozimo bicikle, mozgovi nam također proizvode više proteina potrebnih za stvaranje novih moždanih stanica. Redovitim bicikliranjem, poduplavamo (ponekad i utrostručujemo) stvaranje novih stanica u mozgu! Nadalje, povećavamo i aktivnost prijenosnika neurona, čime olakšavamo komunikaciju različitih područja našeg mozga.
Prednosti biciklizma posebno su važne starijim ljudima. Pedaliranje usporava prirodno propadanje moždanih funkcija koje dolazi s godinama. Znanstvenici su usporedili mozgove osoba u njihovim šezdesetim i sedamdesetim godinama, i otkrili su da su mozgovi onih koji se bave fizičkom aktivnošću kao što je bicikliranje, zdraviji i vitalniji. Time je dokazano da nam bicikliranje održava um oštrim i poznim godinama.
Bicikliranje nam mijenja mentalno stanje
Ljudi svih dobi mogu iskusiti psihološke prednosti bicikliranja, neovisno o njihovom fizičkom stanju. Vožnja bicikle može poboljšati samopercepciju i osjećaj vrijednosti, što rezultira boljim samopoštovanjem. Studije su pokazale da su takva poboljšanja još veća kod pacijenata koji boluju od blage depresije, a pedaliranje je potencijalno jednako učinkovito (ako ne i učinkovitije) od psihoterapije. Redovita fizička aktivnost kao što je bicikliranje ne samo da pomaže suzbijanju takvih tegobnih stanja, već ih i dugoročno prevenira.
Bicikliranje također poboljšava naše subjektivno raspoloženje, umanjuje tjeskobu, i olakšava borbu sa stresom. Osim toga, povisuje razinu serotonina i dopamina u mozgu. Ta dva kemijska spoja daju nam osjećaj sreće. Znanstvenici su ovo potvrdili analizom razine serotonina u mozgovima štakora nakon vježbi na kotaču. No, serotonin i dopamin nisu jedine kemikalije koje se luče bicikliranjem. Naša tijela također luče endorfine i kanabinoide (tako je, kanabinoide, koji su inače povezani s konzumiranjem marihuane, ali naša tijela ih svejedno redovito proizvode sama!).
Kad vozimo bicikl, naša tijela lakše reguliraju hormone kortizol i adrenalin, i posredno bolje upravljamo stresom. Hormonalni disbalans uzrokuje lošu reakciju tijela na stres, stoga je vrlo važno baviti se aktivnošću kao što je bicikliranje, kako bi držali stres pod kontrolom.
Liječničke preporuke biciklistima
Koliko trebamo voziti kako bi potpuno iskoristili prednosti bicikliranja? Prevelik intenzitet ipak umanjuje razinu energije, i troši nutrijente. Dakle, koliko pedaliranja je optimalno? Znanstvenici nalažu da je 30-60 minuta dnevno srednje brze vožnje (bez čestih sprintova!) sasvim dovoljno. Također kažu da je dobro održati bilo na 75% od maksimalnog. To si predočite ovako: na skali od “mirovanja” do “Vozio sam toliko brzo da ne mogu disati”, trebate težiti dostići 7 od 10. To su opće smjernice za prosječnu osobu, ali bitno je samo da vozite u skladu s vlastitim sposobnostima.
Proljeće je pred vratima – izvadite bicikl i uživajte!
(prilagođeno s bloga Lifehack)