Zamislite pohlepnog, škrtog starca kako se bliži kraju svojeg života. Godinama je izbjegavao prijatelje i obitelj kako bi nagomilao bogatstvo, ali sada, u sutonu života sjedi sam u praznom dvorcu, proklinjući svoj život, jer je propustio iskonski bitne stvari. Nitko ne želi dijeliti njegovu sudbinu. Svi mi želimo uživati u ljubavi partnera, obitelji i prijatelji. No, samo se materijalisti, ljudi izopačenih prioriteta žele obogatiti, zar ne?
Svatko tko nema novca mora se boriti da ga stekne. Ljudi ne idu na posao jer vole raditi (barem ne većina). Odlaze na posao jer bez novca njihova obitelj ne bi imala gdje stanovati, niti čime se hraniti. Bez novca nemate odjeću, hranu, smještaj; ukratko, nemate život. Mijenjamo dobar dio naših budnih sati za novac, najčešće 5 puta tjedno, i to sve dok nas starost ne spriječi.
Da se razumijemo, novac nije sve u životu, ali je izuzetno bitan. Budući da postoji toliko mnogo razloga za željeti novac, zašto se ta želja tako često povezuje s pohlepom, sebičnošću, i materijalizmom?
Zašto novac potiče pohlepu i prijezir
Koja je prva slika koja vam pada na pamet kad čujete izraz “bogat čovjek”? Možda zamislite Walta Disneya, možda Kumordinara Žorža (razmetljivog sobara iz romana U registraturi), ili pak Billa Gatesa. Prije nego što smo krenuli u školu, bili smo izloženi slikama i snimkama pohlepnih škrtaca koji izrabljuju bespomoćne, dobroćudne siromahe. Mr.Burns iz Simpsona je samo jedan od primjera tog arhetipa. Sjetite se svih negativaca, i shvatit ćete da su najčešće “pohlepni” i “bogati.” Ništa kod ljudi ne izaziva veći prijezir od neke osobe koja ima mnoštvo, a hoće još. I JOŠ.
Ali stvarnost nije takva. Pravih je zlikovaca manje, i ima ih među siromašnima i bogatima. Novac je u pravilu neutralan. Pohlepa koja ljude poziva na zla djela ne proizlazi iz novca, već iz karaktera.
Osim medijske slike, postoji još mnogo shvatljivih razloga zašto bogatstvo izaziva prijezir. Najveći od njih je klasna podjela. Iako postoje ljudi koji se druže s bogatima i siromašnima, većina to ne radi. Većina se drži svojeg “tima”. Iako su bogati ljudi većinom normalni, neki su jednostavno gnjusni. Ta razmažena derišta (koja se pozivaju na svog oca u svakoj nevolji), stvaraju omraženost prema svim bogatim ljudima. Odnos između bogatih i siromašnih je otrovna mješavina mržnje i zavisti; ljudi su prisiljeni birati strane, a ishod nije najljepši.
Postoji naravno i bijedna kuga zvana materijalizam. Međutim, njome su najviše pogođeni oni koji nisu bogati, već žive iznad svojih sredstava. Ljudi se zadužuju kako bi kupili veliku kuću, skup auto, plasma televizore i slično. Njima je bitno da se mogu tim stvarima razmetati. Takvi maloumnici žele bogatstvo zbog plitkih, odurnih razloga. Anti-materijalisti povezuju takve idiotarije s čežnjom za bogatstvom, i zbog toga smatraju da ih potraga za novcem ne može ispuniti. Važno je da počnete na novac i posao gledati novim očima.
Zašto bi trebali htjeti obogatiti se? Možete kupiti vrijeme
Popularna izreka “Ne možeš kupiti vrijeme” je pogrešna. Poslodavci svaki dan kupuju vrijeme kad mijenjaju novac za tuđi rad. Možda i ne možete kupiti vrijeme koje je prošlo, no svakako možete izbjeći prodavanje svojeg vremena u budućnosti. Samo bogati ljudi su u mogućnosti da ne prodaju svoje vrijeme za novac svaki dan. Bez takvog pritiska, oni mogu uživati u svojem životu kako im se prohtije. Ako iz ovog članka ne možete ništa drugo izvući, zapamtite barem ovo: novac donosi slobodu.
Bez određene svote novca, nemoguće je biti neovisan. Po prirodi nisam materijalist, i ne zanima me ekstravagancija i divljenje drugih. Vrijeme najviše volim provoditi u prirodi, uz sportove, druženje s prijateljima, slušajući glazbu, i čitajući. Stare, polovne knjige, koje koštaju desetak kuna, često me više obraduju od neke tehnološke spravice. Međutim, bez novca, teško je kontrolirati vrijeme.
Zarađivanjem novca pomažete drugima
Kad nešto kupite, kako se osjećate? Osim ako ste kupili nešto glupo, ili previše potrošili, trebali bi se osjećati dobro. To je zato što ste si priskrbili nešto što cijenite više od vrijednosnog papira. Trgovanje je izmjena vrijednosti. Trgovac prima vaš novac a vi zauzvrat dobivati lijep artikal. Svi zadovoljni. Da niste bili zadovoljni ponudom ili cijenom, otišli biste drugamo – zbog toga tvrtke koje ne pružaju vrijednost propadaju. Uspjeh je direktan indikator vrijednosti koju netko pruža drugima.
Bogaćenje ne mora uključivati prekovremeni rad na poslu kojeg mrzite. Mnogi ljudi smatraju da im za bogatstvo treba diploma odvjetnika, doktora (koji može pokrenuti privatnu praksu), farmaceuta i slično. To možda jest sigurniji put, ali nije jedini. Postoji pregršt načina na koje možete drugima stvarati vrijednost, a najkreativniji ljudi u tome najviše uspijevaju. Nemojte prihvatiti siromaštvo samo zato što ne radite u najprofitabilnijim strukama. Ako nešto ne volite, nećete postati dobri u tome. Ključno je pronaći nešto što volite, i što može pružiti vrijednost drugima.
Zašto bi trebali htjeti obogatiti se? Želite li izvući najviše iz života, i dostići slobodu, stremite bogatstvu. Nemojte mijenjati vrijeme za novac samo zato što to svi drugi rade. Ne čekajte da vam genijalna ideja padne s neba. Krenite raditi na bogatstvu odmah. Bit će teško, i morat ćete se žrtvovati, ali nemojte se obeshrabriti. Možete dobiti toliko puno, a možete izgubiti samo ponešto vremena.
(prilagođeno s bloga pickthebrain)
