Najzaduženiji građanin Republike Hrvatske dužan je 403 milijuna kuna. Nadamo se da vaša osobna situacija s financijama nije tako loša. (Ako ste vi taj, javite se na mail redakcije, rado bismo porazgovarali.)
Više od 300 tisuća građana zbog dugova je blokirano, a i oni koji nisu blokirani često imaju teškoća s isplatom ili daju većinu prihoda na otplatu raznih rata te im vrlo malo ostaje za život. Hrvati se najviše zadužuju za kupnju nekretnina, pogotovo onih imućniji, dok se siromašniji više od njih zadužuju za obrazovanje, što je dobar znak, ali sve više i za medicinske usluge. Naravno, tu su i dugovi na karticama i dopuštenim prekoračenjima po tekućim računima te sva sila ostalih zaduženja. Jedno od najvažnijih pravila kod svih tih dugova u koje ulazimo je činjenica da što je novac dostupniji, to je veća kamata. Stoga najviše kamate plaćamo upravo na kreditnim karticama i dopuštenim prekoračenjima.
Snježna gruda i Harvard
Zbog toga se u svijetu osobnih financija već godinama vodi debata na temu je li dugove bolje otplaćivati od onih s većom kamatom prema onima s manjom, ili treba krenuti od najmanjeg duga prema najvećima. Ova druga filozofija je poznata i pod nazivom snježna gruda ili metoda snježne grude, a zagovara je poznati financijski savjetnik Dave Ramsey. Prvu metodu, koja vodi računa o kamatama, zagovaraju drugi poznati autori knjiga o financijama, primjerice Suze Orman.
Znanstvenik Remi Trudel sa sveučilišta u Bostonu nedavno je proveo istraživanje o otplati dugova na kreditnim karticama te objavio rezultate u časopisu Harvard Business Review. Ispitanike je opteretio zamišljenim dugovima na više imaginarnih kreditnih kartica. Jedan dio ispitanika dobio je uputu da otplaćuje dugove ravnomjerno na svim karticama, dok je drugom dijelu naređeno da krene s otplatom od manjih dugova prema većima. Da bi “otplatili” dug, ispitanici su morali uložiti određeni trud u rješavanje zadataka s premetanjem riječi.
Istraživanje je pokazalo da su ispitanici iz druge skupine otplatili svoje dugove 15 posto brže. Štoviše, zaključuje kako su metode konsolidiranja dugova jednim kreditom vjerojatno kontraproduktivne, osim ako taj kredit ne donosi značajno manju kamatu.
Trudel piše u HBR-u: “Usmjeravanje na otplatu računa s najmanjim teretom ima najveći utjecaj na osjećaj napretka u ljudi – i stoga na njihovu motivaciju za nastavak otplate duga… Ova otkrića imaju važne implikacije za milijune potrošača koji imaju dugove na više revolving kreditnih računa – kao i za organizacije koje im pomažu s nadzorom i otplatom dugova.”
Ramseyev poučak
Dave Ramsey kaže da je lako postati bogat kad nemaš mjesečne rate koje moraš otplaćivati za stambeni kredit, auto, studentski zajam, kreditne kartice, medicinske usluge… Kad opisuje metodu snježne grude u svojoj knjizi piše: “Popišite sve svoje dugove, osim stambenog kredita, o tome ćemo drugom prilikom. Popišite sve dugove – i zajam od mame i tate, i medicinske usluge s nula posto kamate. Ne zanima me ima li kamate ili nema. Je li kamata 24 posto ili 4 posto. Popišite ih od manjih prema većima! Da ste tako sjajni u matematici, ne biste bili toliko dužni, pa pokušajte na moj način.”
Kaže da je jedini razlog zbog kojeg je opravdano otplatiti veći dug prije manjeg neposredna prijetnja od ovrhe. Bitno je, smatra on, čim prije otplatiti nekoliko manjih dugova jer to “zapali” čovjeka za otplatu, a onda mu je lakše i pronaći novac za dugove. Kaže da se snježna gruda na putu prema dnu ljestvice pretvori u lavinu, jer jednom kad dožete do najvećih dugova, oslobodili ste puno novca otplatom malih, pa sad možete velike otplaćivati u većim iznosima.
To se poklapa i s drugim istraživanjima s područja bihevioralne ekonomije, koja su pokazala da male i česte pobjede najbolje motiviraju ljude na naporan rad.
