Malo koji projekt ima toliki potencijal da potpuno izmijeni izgled Zagreba poput projekta obnove gradskih pročelja za koji su ovih dana završile prijave. Grad Zagreb identificirao je 13.700 zgrada koje imaju upravitelja, a od njih se u projekt prijavilo oko 3800. Riječ je, dakle negdje o trećini zagrebačkih višestambenih zgrada koje žele obnoviti fasade, a uzmemo li u obzir da je dio zgrada u Zagrebu novije ili su nedavno obnovile pročelja, brojka je još impresivnija.
Doris Kažimir Fresl, savjetnicu gradonačelnika za izgradnju grada, zatekli smo u njenom uredu okruženu hrpama fascikla s prijavama. Kako nam je rekla, to je tek dio pristiglih aplikacija, ostatak je u tri ormara u uredu, a pred njenim uredom su još tri ormara puna obrađenih prijava.
“Zagreb će izgledati potpuno drugačije. Najveća koncentracija obnovljenih pročelja će se vidjeti u centru. Prijavile su se gotovo cijele ulice – Mislavova, Boškovićeva, Gundulićeva, Teslina, stotinu i deset adresa u Ilici, 48 adresa u Prilazu Gjure Deželića”, kaže Doris Kažimir Fresl.
Pismo na 212 tisuća adresa
Projekt je krenuo u listopadu prošle godine, kad je Gradska skupština jednoglasno donijela odluku o sufinanciranju obnove pročelja zgrada. Tada je grad još uvijek bio podijeljen na tri zone, od čega se kasnije odustalo i svima su ponuđeni jednaki uvjeti – 80 posto sufinanciranja za ulično pročelje i 60 posto sufinanciranja za ostala pročelja.
U prosincu je raspisan javni poziv suvlasnicima zgrada, o čemu su obavješteni i pismom koje je 19. prosinca otišlo na 212 tisuća adresa u gradu Zagrebu. “Korisnicima smo se obratili direktno da ih informiramo što se u gradu dešava i uputili smo ih na proceduru kako da se prijave na poziv, ako su zainteresirani. I doista, odaziv je fenomenalan.”, kaže Doris Kažimir Fresl.
Prethodni projekt obnove pročelja na kojem je gradonačelnikova savjetnica radila bio je program korištenja spomeničke rente, koji je pokazao ozbiljne rezultate tijekom proteklih desetak godina. Zahvaljujući tom projektu su pročelja Gornjeg grada najvećim dijelom obnovljena, a neobnovljeno je još samo nekoliko zgrada u kojima se suvlasnici nisu mogli dogovoriti. Naime, za korištenje spomeničke rente potrebna je stopostotna suglasnost suvlasnika. Srećom, za gradski projekt obnove pročelja dovoljno je 51 posto suvlasnika u zgradi.
Necjelovite prijave
U ožujku je Skupština donijela odluku koja je bila izmijenjena primjedbama zastupnika, među ostalim tada su ukinute i zone. Doris Kažimir Fresl kaže kako se korisnike načelno obavještavalo o tome kakva se odluka priprema, ali tek su informacije s terena pokazale što građanima zaista treba i koji su zahvati prilagođeni njihovoj financijskoj konstrukciji.
Ukupno su bila dva javna poziva, od kojih je drugi zatvoren prošlog ponedjeljka. Sada slijedi pregled prijavnica i pozivi na dopunu dokumentacije.
“Neki su podnijeli cjelovite prijave, neki necjelovite, dio smo pozvali na dopunu jer moramo. Računamo da ćemo negdje u lipnju završiti obradu i onda ide konačno bodovanje. Problem su necjelovite prijave kod kojih se od više ulaza jedan nije javio. Takve zgrade na žalost ne mogu u obnovu. Primjerice, iz Mamutice se 10 ulaza javilo, dva nisu. Mala Mamutica ide u obnovu, velika ne može.“, kaže Doris Kažimir Fresl.
Po objavi liste će Gradski ured za prostorno uređenje početi pozivati prijavljene redom po listi. Očekuje se da će se s prvih 30 milijuna kuna, koliko je predviđeno u proračunu za ovu godinu, obuhvatiti prvih stotinjak zgrada. Nakon toga odabrane zgrade imaju rok od devet mjeseci za dostavu kompletne dokumentacije koja uključuje i troškovnik.
“Mnogo kuća je već dostavilo troškovnike. Oni koji su u zaštićenoj zoni, ako obnavljaju prema izvorniku, imaju gotovu tehničku dokumentacija. Kod njih treba samo pregledati stavke jesu li napisane sukladno zakonu o javoj nabavi u smislu da se u opisu ne pogoduje određenom proizvođaču. Oni koji idu na ugradnju toplinske izolacije i kompleksnije zahvate morat će odraditi energetski pregled zgrade. Prema energetskom pregledu se radi glavni projekt, a suvlasnici ne moraju dokazivati uštedu. Moraju samo ispoštivati Zakon o energetskoj učinkovitosti i tehnički propis o minimumima koji se odnose na koeficijente prolaznosti. To su inače propisi obvezni za primjenu kod izgradnje novih objekata.”
Osim samog vanjskog izgleda i toplinske izolacije, jedan od ciljeva ovog projekta je i uklanjanje grafita. Postoji i posebna gradska odluka prema kojoj se u antigrafitni program mogu uključiti i obiteljske kuće, tvrtke i drugi vlasnici zgrada na udaru grafita.
Najuočljivije promjene koje će ovaj projekt predviđenog trajanja od 8 do 12 godina donijeti bit će u Donjem gradu, ali prijavile su se i brojne zgrade iz drugih gradskih predjela. Četiri susjedne stambene zgrade iz Folnegovićevog, nekoliko velikih zgrada iz Trnskog, Stenjevca, cijeli niz nebodera iz Pešćenice, Novog Zagreba, Knežije…