Na Strategu smo već dosta pisali o fondu za krizne situacije kao o jednom od ključnih alata za postizanje financijske neovisnosti.
Koncept je relativno jednostavan: kad počnete uvoditi reda u svoje osobne financije, prvo se morate osigurati da vas neka neočekivana situacija ne baci natrag na početak. Stoga prvo uštedite određenu svotu za hitne slučajeve – 3 do 5 tisuća kuna za neočekivani kvar na automobilu ili perilici, medicinski trošak (ne želite čekati godinu dana na magnetsku preko HZZO-a, zar ne?) ili drugu situaciju koja zadovoljava kriterije hitnosti i iznenadnosti. Nakon toga nastavljate sa štednjom i prikupljate dovoljno novca za 6 mjeseci života u slučaju da ostanete bez posla. Ta se svota čuva na bankovnom računu niskog rizika, kako biste joj uvijek mogli pristupiti u cjelosti. Nju nazivamo fondom za krizne situacije. Tek kad imate osiguranih 6 mjeseci života za potragu novog posla počinjete sa štednjom koja ide u investicijske fondove i druge rizičnije financijske instrumente.
Šestomjesečni krizni fond je općeprihvaćena ideja u svijetu osobnih financija (nekoliko autora predlaže čak i jednogodišnji fond, ali su u manjini). Prikupite ga, stavite ga na štedni račun u banci (za koji jamči država) i mirni ste.
Međutim, blog The Simple Dollar objavio je ovih dana njihovih pet razloga zašto misle da bi možda ipak trebali uložiti svoj krizni fond. Evo razloga redom:
1. Još uvijek je dostupan
Ako se potreba ukaže, moći ćete pristupiti svom kriznom fondu. Iako obično o ulaganju razmišljate u kontekstu mirovinskih fondova i svih uz njih vezanih ograničenja, lako je investirati i u instrumente koji dopuštaju brzo povlačenje sredstava.
Jedan od najpristupačnijih načina je da uložite u otvoreni dionički investicijski fond, kakvih u Hrvatskoj djeluje na desetke. Većina ih isplaćuje ulog u roku jednog dana otkad zatražite isplatu izravno na vaš tekući račun.
Poanta je da da ulaganje ne znači da je vaš novac automatski zaključan na dugi rok. Postoje vrste investicija koje omogućuju brzi pristup novcu.
2. Bolji povrat
Nema nikakvih jamstava, ali ulaganje vam otvara izglede za puno bolji povrat od onoga koji možete ostvariti štednjom.
Zamislimo li da ste u kriznom fondu prikupili 24 tisuće kuna, kojima planirate u slučaju krize pokriti 6 mjeseci životnih troškova s po 4000 kuna mjesečno. Pretpostavimo da ste za štednju dobili kamatnu stopu od 1%, što otprilike odgovara tržišnim uvjetima za štednju u kunama u Hrvatskoj. U investicijskom fondu očekujemo prinos od 6 posto godišnje (iako ekonomiji trenutno ide dobro pa je moguće i ostvariti veće prinose). Očito, zanemarili smo gomilu detalja, ali sada nisu presudni za ovu ilustaciju.
Nakon 10 godina, imat ćete 5628 kuna više od ulaganja, nakon 20 godina 27.481 kunu, a nakon 30 godina razlika će se popeti na 68.438 kuna.
Naravno, uz mnogo pretpostavki i bez ikakvih jamstava. Ali jasno je da vam ulaganje otvara perspektive za bitno veći povrat od onog koji biste ostvarili štednjom.
3. Bolji izgledi za uspjeh
Jedan od razloga zašto se ne preporuča uložiti krizni fond je rizik velikog tržišnog sloma koji se može dogoditi upravo u trenutku kad vama treba novac. Taj rizik je stvaran.
Ali nedavna istraživanja pokazala su da oni koji investiraju svoj krizni fond imaju veće izglede da će pri ruci imati dovoljno novca za pokrivanje izvanrednih situacija. Tvrdnja je argumentirana tablicama i grafikonima, ali poanta rada je da su stvarne krizne situacije rijetke, a količina novca koju ćete u međuvremenu zaraditi na investicijama je dovoljno velika da pokrije te krize kad se zaista dogode.
Ovo je vjerojatno manje izvedivo ulagačima koji manje zarađuju, pa imaju i manje manevarskog prostora za podešavanja u slučaju manjih izvanrednih troškova. Ali ako planirate za velike krize, poput otkaza ili teške bolesti, moguće je da će vam investiranje dati veću sigurnost nego štednja.
4. Imate drugu imovinu
Kako su stvarne krize relativno rijetke, razmislite o mogućnost jesu li drugi oblici štednje ili ulaganja koje imate možda bolja opcija za unovčavanje i korištenje u slučaju sloma tržišta kapitala koji se poklopio s vašom krizom.
Primjerice, možda ćete radije unovčiti dobrovoljnu mirovinsku štednju ili prodati neku nekretninu, a uloženi novac ostaviti u dionicama i fondovima. Ako na kraju ostvarite bolji povrat, rizik će se isplatiti.
5. Imate više nego trebate
Pretpostavimo da vam je krizni fond za 6 mjeseci 24 tisuće kuna. A već ste uštedjeli 50 tisuća.
Razumno je očekivati da u lošoj godini možete izgubiti 50 posto novca uloženog u dionice. To bi trebala biti jako loša godina – poput krizne 2008.-2009., ali je moguće.
Koristeći to pravilo, možete uložiti cijelu svoju ušteđevinu u dionice i opet očekivati da ćete na raspolaganju imati barem polovicu iznosa, odnosno dovoljno novca za šest mjeseci preživljavanja.
Dakle, ako već danas imate dovoljno novca, dvostruko više nego trebate za krizni fond, možete ga uložiti bez prevelikog rizika.
Uložiti ili ne?
Uz sve rečeno, puno je argumenata u prilog tome da zadržite krizni fond na kriznom računu. Štednja u banci je sigurna, laka i donosi neku malu kamatu. Dokazano je i da čini ljude zadovoljnijima životom, a tko ne želi to?
