U Hrvatskoj postoji općina koja je od male i siromašne lokalne zajednice u samo desetak godina postala jedna od najrazvijenijih i jedinstveni primjer napretka i razvoja. Istarske Bale, gradić od tisuću stanovnika, u tom je periodu upeterostručio općinski proračun, uspješno se provode razvojni projekti, nezaposlenosti praktički nema, a svi mještani su suvlasnici tvrtke čiji prihodi strelovito rastu iz godine u godinu. O jedinstvenom i uspješnom modelu razvoja svjedoči i podatak da primjer Bala već nekoliko godina proučavaju slovenske općine i gradovi te primjenjuju hrvatski “recept” za upravljanje lokalnom zajednicom.
Baljanski model razvoja u utorak je predstavljen u Europskom domu u Zagrebu, na promociji knjige “Leptir dugog leta – Uspješan model razvoja Mon Perin”, koja na više od dvije stotine stranica dokumentira proteklih 25 godina općine Bale. Autori knjige, dugogodišnji hrvatski novinar Plamenko Cvitić i baljanski pročelnik za kulturu Ennio Malusà opisali su put koji su Bale prešle u petnaestak godina: od male, siromašne i zanemarene općine koja je poput mnogih drugih malih sredina u Hrvatskoj životarila i čekala bolje dane, preko prijelomnog trenutka kad je skupina mještana odlučila preuzeti odgovornost za razvoj svoje sredine te osmislila i provela model koji je Balama donio neslućeni uzlet – danas su one jedna od najrazvijenih i najuspješnijih općina u cijeloj Hrvatskoj.
Načelnik općine Bale Edi Pastrovicchio predstavio je niz mjera i pogodnosti koje su mali istarski gradić pretvorile u mjesto u koje se sve više ljudi želi doseliti: općina provodi projekt “Zemljište za 1 kunu”, prirez iznosi minimalnih 1 posto, vrtić je besplatan, naknade za novorođenčad iznosi 10.000 kuna, svi srednjoškolci i studenti primaju općinske stipendije, sufinanciraju se prijevoz i tečajevi stranih jezika, a svi mjesni umirovljenici dva puta godišnje primaju od općine prigodne darove. Osim dva moderna autokampa i razvijene turističke ponude, početkom svibnja Bale će dobiti i novu turističku atrakciju: tematski vodeni park s bazenima i ogromnim replikama dinosaura po kojima su Bale kao jedinstveno podmorsko paleontološko nalazište poznate u svijetu. Osim autora, o impresivnom razvoju jedne malene lokalne sredine na predstavljanju su govorili i recenzenti knjige, bivši hrvatski predsjednik prof.dr.sc. Ivo Josipović, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj dr.sc. Mirjana Matešić, ekspert za javnu upravu izv.prof.dr.sc. Vedran Đulabić i glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović. “Primjer razvoja Bala upečatljiv je i jedinstven po mnogim karakteristikama, pa smo željeli dokumentirati sve elemente tog razvojnog modela kao putokaz za razvoj jedne lokalne sredine. Velik dio sastojaka baljanskog recepta za uspjeh primjenjiv je i u drugim sredinama, od sličnih malih općina pa čak i do velikih gradova. Glavni sastojak je proaktivnost, preuzimanje odgovornosti za vlastitu budućnost, što je Balama donijelo ogroman uspjeh. I druge male sredine u Hrvatskoj trebale bi osvijestiti činjenicu da im boljitak ne mogu donijeti vlada, ministarstva ili europski fondovi, već da sami moraju osmisliti svoj specifični plan razvoja i potom se potruditi da ga provedu”, naglasio je Plamenko Cvitić, autor knjige “Leptir dugog leta”.
