Sudski vještaci važna su karika pravosuđa i borbe protiv korupcije, ali njihov položaj i dalje nije uređen posebnim zakonom. Na IX. Kongresu sudskih vještaka u Zagrebu govorilo se i o kvaliteti vještačenja, preniskim naknadama te odgovornosti u korištenju umjetne inteligencije.
ZAGREB, 2. listopada 2026. – Kad sud treba utvrditi vrijednost tvrtke ili nekretnine, visinu štete, uzrok građevinskog problema ili odgovoriti na pitanje je li pri liječenju došlo do komplikacije ili liječničke pogreške, stručni nalaz vještaka često je jedna od ključnih podloga za odluku.
Upravo su kvaliteta vještačenja, odgovornost vještaka i njihov položaj u pravosudnom sustavu obilježili prvi dan IX. Kongresa sudskih vještaka RH, koji se održava u zagrebačkom Westinu. Dvodnevni skup Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja okupio je više od 60 predavača iz pravosuđa, medicine, graditeljstva, gospodarstva i drugih područja te više od tisuću sudionika.
Predsjednica HDSViP-a Melita Bestvina Krnić upozorila je da se važnost kvalitetnog vještačenja ne vidi samo u sudnici.
„Kongres sudskih vještaka javnosti ne nudi samo pregled sporova sa suda, nego i upozorenja na ono što im često prethodi: lošu procjenu rizika, pogrešne podatke, nejasne ugovorne pretpostavke i odluke donesene bez dovoljno kvalitetne stručne podloge“, poručila je na otvorenju.
Jedna od središnjih tema bila je potreba donošenja posebnog Zakona o sudskim vještacima i osnivanja Komore. Bestvina Krnić pritom je prenijela komentar bivše ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt, koja je na Kongresu predstavila prijedlog zakona:
„Zakon ne tražimo zbog povlastica. Tražimo ga zato što se komora, stegovna odgovornost, obvezno usavršavanje, rokovi plaćanja i sudska zaštita ne mogu urediti samo jednim običnim pravilnikom.“
Bestvina Krnić upozorila je i na sve izraženiji problem nedostatka vještaka u pojedinim područjima. Naglasila je da složen stručni nalaz treba biti razumljiv objema stranama u sporu, ali i da niske naknade destimuliraju postojeće vještake od dodatnog usavršavanja, dok mlađe stručnjake odvraćaju od ulaska u struku.
„Već sada u Hrvatskoj ne postoje sudski vještaci za pojedina područja, a tamo gdje ih imamo na nalaz se često dugo čeka. Zbog svega toga najviše ispaštaju građani, ali i kolege iz pravosudnog sustava, jer se sporovi ponekad nepotrebno odulje“, upozorila je.
Potporu ideji osnivanja Komore dala je i državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Vedrana Šimundža Nikolić, koja je na Kongresu govorila kao izaslanica predsjednika Vlade RH. Govoreći o zahtjevu HDSViP-a, poručila je da mu po tom pitanju „treba dati apsolutnu potporu, bez puno premišljanja“.
Na otvorenju su govorili i Sanja Bezbradica Jelavić, sutkinja Ustavnog suda RH u ime predsjednika toga suda, predsjednica Općinskog građanskog suda u Zagrebu Vlasta Feuš, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić te predsjednica Transparency Internationala Hrvatska Davorka Budimir.
Prvi dan Kongresa obuhvatio je i teme metodoloških standarda, zaštite prava stranaka, odnosa stručnog mišljenja i sudske odluke te uloge vještaka u antikorupcijskom sustavu. Poseban blok bio je posvećen umjetnoj inteligenciji. Ana Stanič, Mario Fraculj i Kamilo Antolović govorili su o njezinoj primjeni, etičkim pitanjima i granici iza koje odgovornost za stručni zaključak mora ostati na čovjeku.
Kongres se u subotu nastavlja u pet stručnih sekcija, s nizom tema koje izlaze iz uskih stručnih okvira. Govorit će se o konstrukcijskoj analizi rušenja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, posljedicama požara Vjesnika, stvarnim uštedama nakon energetskih obnova i utjecaju klimatskih promjena na vrijednost nekretnina.
Medicinski dio otvorit će pitanje kada je loš ishod liječenja komplikacija, a kada liječnička pogreška. Ekonomske teme uključuju poslovne neuspjehe, digitalni euro, primjenu AI-ja i kružne PDV prijevare, dok će prometni vještaci govoriti o električnim romobilima i naletima vozila na divljač.
Kroz sve te teme provlači se isto pitanje: koliko građani, poduzetnici i sudovi mogu vjerovati stručnom nalazu, tko kontrolira njegovu kvalitetu i kako osigurati da za konačni stručni zaključak, bez obzira na razvoj tehnologije, uvijek odgovara čovjek.