Godinama slušamo isti opis hrvatskog tržišta rada: nema dovoljno ljudi. Poslodavci teško pronalaze radnike, raste broj stranih zaposlenika, a dio sektora upozorava da zbog manjka radne snage ne može prihvatiti nove poslove.
Sve je to stvaran problem. Ali nije jedini.
Prema ovogodišnjem izvješću Europske komisije o Hrvatskoj, produktivnost rada u zemlji i dalje je na oko 69 posto prosjeka Europske unije. U proizvodnji je jaz još veći: produktivnost je oko 40 posto prosjeka EU-a. JRC-ova analiza malih i srednjih poduzeća pokazuje sličnu sliku: hrvatski MSP-ovi u 2024. stvarali su oko 27.500 eura dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi, dok je prosjek EU-a bio oko 54.000 eura.
To mijenja pitanje. Umjesto samo „gdje ćemo pronaći još ljudi?“, dio hrvatskih tvrtki trebao bi pitati: „kako ćemo s ljudima koje imamo stvoriti veću vrijednost?“
Više zaposlenih ne znači automatski više produktivnosti
Ako tvrtka raste tako da za svaki dodatni posao mora zaposliti proporcionalno isti broj ljudi, rast je moguć sve dok su radnici dostupni i troškovi pod kontrolom. Kada radne snage nema dovoljno ili plaće brzo rastu, taj model postaje sve teže održiv.
Produktivnost ne znači tjerati zaposlenike da rade brže. Znači da jedan sat rada proizvodi veću vrijednost.
To se može postići boljom opremom, tehnologijom, organizacijom, znanjem, kvalitetnijim proizvodom, automatizacijom ili jednostavno uklanjanjem besmislenih koraka koji troše vrijeme bez stvaranja rezultata.
Prije automatizacije pogledajte gdje se vrijeme stvarno gubi
Tvrtke često krenu prema tehnologiji prije nego što razumiju proces. Kupe novi sustav, aplikaciju ili AI alat, a zaposlenici i dalje ručno prepisuju podatke, čekaju tri odobrenja ili vode paralelne tablice.
Puno jednostavniji početak je pratiti jedan proces od početka do kraja. Koliko vremena osoba stvarno radi na zadatku, a koliko čeka? Koliko puta se isti podatak prepisuje? Koliko često se posao vraća zbog pogreške ili nejasnog briefa?
Ako je dokument spreman za deset minuta, ali tri dana čeka potpis, problem nije produktivnost zaposlenika koji ga je izradio.
Management je dio produktivnosti
Niska produktivnost nije uvijek tehnološki problem. Često je organizacijski.
Nejasni prioriteti, previše sastanaka, slabo delegiranje, dupliranje posla i odluke koje čekaju jednu osobu mogu smanjiti učinak jednako kao zastarjela oprema.
U maloj tvrtki posebno je čest problem da vlasnik ili direktor postane usko grlo. Sve važnije odluke prolaze kroz njega, zaposlenici čekaju potvrdu, a rast broja ljudi samo povećava količinu stvari koje završavaju na istom stolu.
U takvoj situaciji dodatno zapošljavanje može čak pogoršati problem.
Produktivnost ne raste samo rezanjem troškova
Postoji i drugi način: povećati vrijednost onoga što tvrtka prodaje.
Ako poduzeće uspije razviti kvalitetniji proizvod, prijeći u profitabilniji segment tržišta, ponuditi dodatnu uslugu ili povećati cijenu zato što stvara više vrijednosti kupcu, dodana vrijednost po zaposlenom raste i bez dramatičnog smanjenja broja radnih sati.
Europska komisija upravo zato Hrvatskoj preporučuje pomak prema proizvodnji više dodane vrijednosti, inovacijama i tehnološki zahtjevnijim djelatnostima.
Dugoročno nije dovoljno biti jeftiniji. Posebno ako više nemamo dovoljno radnika da bismo konkurirali količinom.
Što bi mala tvrtka mogla mjeriti već sutra?
Produktivnost na razini cijelog gospodarstva zvuči apstraktno, ali na razini poduzeća može biti vrlo konkretna.
Koliko ponuda prodajni tim napravi po osobi? Koliko narudžbi obradi administracija? Koliko sati proizvodnje odlazi na dorade i pogreške? Koliko projekata završi u roku? Koliko prihoda ili bruto marže tvrtka ostvaruje po zaposlenom?
Ne treba mjeriti sve. Dovoljno je pronaći nekoliko pokazatelja koji najbolje opisuju stvarni rad i pratiti poboljšava li se odnos uloženog vremena i rezultata.
Manjak ljudi može biti poticaj za promjenu
Hrvatska će zbog demografije i starenja stanovništva teško riješiti problem radne snage samo novim zapošljavanjem. Uvoz radnika može ublažiti manjak i važan je dio rješenja, ali ne može zamijeniti produktivnost.
Tvrtka koja za rast uvijek treba samo još ljudi dugoročno ima ranjiv poslovni model.
Zato pitanje „kako pronaći radnike?“ ostaje važno. Ali uz njega sve češće treba stajati još jedno: „što moramo promijeniti da bismo s istim brojem ljudi mogli napraviti više i bolje?“
Izvori: Europska komisija, Country Report Croatia 2026.; Joint Research Centre, SME Performance Review.