Kako tražiti feedback na prvom poslu, a da ne ostavite dojam da stalno trebate pomoć

Na prvom poslu teško je procijeniti radite li dovoljno dobro. Nitko vam više ne daje ocjenu nakon svakog zadatka, a šefovi često pretpostavljaju da biste sami trebali shvatiti jeste li na dobrom putu. Rezultat je poznat: mladi zaposlenici tjednima nagađaju što nadređeni misli o njihovu radu, umjesto da jednostavno pitaju.

Traženje feedbacka nije znak nesigurnosti. Problem nastaje samo kada svaku malu odluku prebacujete na nekoga drugoga.

Dobro postavljeno pitanje pokazuje upravo suprotno: da želite učiti, ali i preuzeti odgovornost.

Nemojte pitati samo „Je li ovo dobro?”

Takvo pitanje zvuči bezazleno, ali osobi s druge strane zapravo daje dodatni posao. Mora sama odlučiti što bi trebala komentirati.

Puno je korisnije biti konkretan.

Umjesto „Je li prezentacija dobra?”, možete pitati: „Je li dio s rezultatima dovoljno jasan ili bih trebao više objasniti kako smo došli do brojki?”

Time pokazujete da ste već sami procijenili svoj rad i identificirali mjesto oko kojeg niste sigurni.

I odgovor koji dobijete bit će puno korisniji.

Pokažite što ste već pokušali

Postoji velika razlika između „Ne znam što napraviti” i „Pokušao sam A i B, čini mi se da je B bolji zbog toga i toga, ali nisam siguran propuštam li nešto”.

Druga verzija pokazuje način razmišljanja.

Na početku karijere nitko razuman ne očekuje da znate sve. Ali vrlo brzo će se primijetiti pokušavate li problem najprije riješiti sami ili svaki put čekate upute.

Dobro pravilo je: prije nego što zatražite pomoć, budite spremni ukratko objasniti što ste već provjerili.

Feedback tražite dok još možete nešto promijeniti

Pogrešno je čekati kraj velikog zadatka i tek tada pitati jeste li ga dobro napravili.

Kod nečega što traje nekoliko dana ili tjedana puno je pametnije napraviti kratku provjeru ranije.

„Samo želim provjeriti jesam li dobro postavio smjer prije nego što nastavim” često je jedna od najboljih rečenica za osobu koja je tek počela raditi.

Deset minuta razgovora na početku može spriječiti nekoliko dana rada u pogrešnom smjeru.

Ne tražite samo kritiku

Mnogi ljudi feedback automatski povezuju s pitanjem što su pogriješili.

Ali jednako je važno saznati što ste napravili dobro.

Ako vam netko kaže da je izvještaj bio posebno jasan ili da ste dobro vodili razgovor s klijentom, to nije samo kompliment. To je informacija o ponašanju koje vrijedi ponoviti.

Zato povremeno možete pitati: „Što biste voljeli da nastavim raditi na isti način, a što biste promijenili?”

Takvo pitanje obično daje puno korisniju sliku od općenitog „Kako mi ide?”.

Nemojte svaki komentar doživjeti kao presudu

Na prvom poslu jedna kritična rečenica nadređenog lako može zvučati puno dramatičnije nego što jest.

Ako vam netko kaže da mail treba biti kraći, to ne znači da ne znate komunicirati. Ako morate ponoviti tablicu, ne znači da ste loši u poslu.

Feedback se uglavnom odnosi na konkretan rezultat ili ponašanje, ne na vašu ukupnu vrijednost kao zaposlenika.

Najkorisnija reakcija često je vrlo jednostavna: razumjeti što treba promijeniti, napraviti izmjenu i zapamtiti pravilo za sljedeći put.

Bilježite obrasce, ne svaku pojedinu opasku

Ako radite nekoliko mjeseci, pojedinačni komentari postaju manje važni od obrazaca.

Ako vam tri puta netko kaže da predugo objašnjavate prije nego što dođete do zaključka, vjerojatno ste pronašli konkretnu vještinu na kojoj možete raditi.

Ako vam različiti ljudi pohvale organiziranost ili brzinu reakcije, to je vjerojatno jedna od vaših snaga.

Dobra navika je svakih nekoliko tjedana zapisati dvije stvari: što vam se ponavlja kao pohvala i što vam se ponavlja kao korekcija.

To je puno korisniji osobni razvojni plan od bilo kakvog generičkog popisa „vještina za uspjeh”.

Cilj nije da vam više nitko ništa ne mora reći

Iskusni ljudi također traže feedback. Razlika je u tome što ga s vremenom traže preciznije.

Na prvom poslu cilj nije što prije postati osoba kojoj nikad ne treba pomoć. Cilj je postati osoba kojoj jednom nešto objasnite, a ona to drugi put zna primijeniti samostalno.

To je jedna od najbrže uočljivih razlika između početnika koji samo izvršava zadatke i početnika kojemu se uskoro može povjeriti nešto ozbiljnije.

Povezani članci