Paula Bobanović

Tko ne brine za stare? (6): Kako izgleda dostojanstvena starost?

Nakon lista čekanja, skupih privatnih domova, sela bez liječnika, iscrpljenih kćeri i domova bez njegovateljica, ostaje najvažnije pitanje: može li drukčije? Može. Ne radi se samo o novcu: zemlje koje su to riješile skrb su pretvorile u pravo, a ne u

Tko ne brine za stare? (5): Tko će brinuti za starije?

Hrvatska gradi nove centre za starije, ali već sada u domovima nedostaje oko dvije tisuće radnika. Njegovateljice odlaze u Austriju, medicinske sestre u bolnice, a na njihova mjesta sve češće dolaze žene iz Nepala i s Filipina. Zgrade se mogu izgradi

Rad od kuće po Zakonu o radu: što vam poslodavac mora osigurati, a što se dogovara

Rad od kuće nije samo dogovor “po potrebi”. Zakon o radu određuje što mora pisati u ugovoru, tko plaća opremu i troškove i kako možete zatražiti rad od kuće ili povratak u ured.

Tko ne brine za stare? (4): Kćeri koje su postale njegovateljice

Najveći pružatelj dugotrajne skrbi u Hrvatskoj nije ni država ni privatni sektor, nego obitelj – a u obitelji najčešće žena. Procjenjuje se da pola milijuna ljudi neplaćeno njeguje svoje bližnje. Sustav na njih računa, ali im ne daje ni bolovanje.

Tko ne brine za stare? (3): Sami u selu

U hrvatskim selima starost sve češće znači život bez trgovine, autobusa ili liječnika u blizini. Neke od tih teškoća ublažavaju gerontodomaćice iz programa Zaželi, no njihova pomoć i dalje ovisi o ugovorima na određeno vrijeme.

Tko ne brine za stare? (2): Nova industrija starosti

Od svaka tri kreveta u hrvatskim domovima za starije dva su danas u privatnim rukama. Privatnici su popunili prazninu koju je država desetljećima ostavljala, ali cijene određuju sami, cjenike rijetko
spot_imgspot_img

Tko ne brine za stare? (1): Čekajući mjesto koje možda nikad neće doći

Hrvatska je već danas jedna od najstarijih zemalja Europe, a više od 910 tisuća njezinih stanovnika ima 65 ili više godina. Istodobno, nitko ne može pouzdano odgovoriti na jednostavno pitanje: koliko ljudi zapravo čeka mjesto u domu za starije?

Zaboravljeni junaci – tko su autori hrvatskih brendova kojima smo osvajali svijet (Dio 6): Borosane – obuća koja je iz bolnica i kuhinja dospjela...

Malo kad se neka obuća tako snažno upiše u kolektivno sjećanje kao što je to slučaj s Borosanama. Ne samo u Hrvatskoj, nego u svim državama bivše Jugoslavije. Nosile su ih medicinske sestre, kuharice, konobarice, prodavačice, čistačice… ukratko – milijuni žena koje su obavljale zahtjevne fizičke poslove. Zbog tzv. metatarzalnog uloška, umanjivale su bol u […]

Zaboravljeni junaci – tko su autori hrvatskih brendova kojima smo osvajali svijet (Dio 5): Zagi – nezaboravna vjeverica kao simbol Univerzijade

Pitala me tih godina Milka Babović: „Čuj, Nedeljko, maskota je vjeverica, a ona je ženskog roda. Zašto se ne zove Zaga i zašto ju nisi nacrtao kao žensku?“ Rekao sam joj: „Milka, pa ovo je Balkan, za to je puno prerano“, govori Nedjeljko Dragić, autor male plave vjeverice − maskote za Univerzijadu koja se 1987. […]

Zaboravljeni junaci – tko su autori hrvatskih brendova kojima smo osvajali svijet (Dio 4): Cedevita – kultni napitak generacija

− Izumite Cedevitu, a tijekom gotovo četiri desetljeća sjeti vas se samo jedan dnevni list i jedan tjednik, požalio se s pravom davnih godina magistar Martin Stanković, farmaceut koji je 1969. godine stvorio naš najpoznatiji instant napitak. Jedan od malobrojnih razgovora objavila je novinarka Sandra Bolanča u Jutarnjem listu 2008. godine. A o Martinu Stankoviću […]

Zaboravljeni junaci – tko su autori hrvatskih brendova kojima smo osvajali svijet (Dio 3): Adriana – maskota Mediteranskih igara

Zanemarena i prepuštena propadanju, u presušenoj fontani zarasloj u travu, s otkrhnutim dijelovima kamena i vidljivim pukotinama… Tako danas izgleda Adriana, nekoć bijela, gotovo tri i pol metra visoka mramorna figura morske medvjedice koja je bila ponos Splita. Iz jednog bloka mramora isklesao ju je slovenski akademik Oskar Kogoj, međunarodno priznati umjetnik i industrijski dizajner […]

Zaboravljeni junaci – tko su autori hrvatskih brendova kojima smo osvajali svijet (Dio 2): Digitron – proizvod koji je postao sinonim

Iduće godine bit će točno 55 godina otkako je jedna hrvatska tvrtka ušla u povijest europske informatizacije. Malo je vjerojatno da će ova obljetnica biti obilježena na dostojan način jer je i malo onih koji se sjećaju da je 1971. godine “Digitron Buje” proizveo prvi džepni kalkulator u Europi. I dok su ga svuda u […]